ENGLEZI IGROM RASTURILI BINU!

Velika nam je radost što večeras imamo priliku da baš sa našim dragim gostima iz Londona zaokružimo ovogodišnju svetosavsku nedelju koju smo posvetili našem velikom svetom Savi, rekao je sveštenik Milan Pejić pred prepunom salom Svetosavskog centra u Hanoveru. – Nema razlike kada se iz jednog hrama Svetog Save dođe u drugi istoimeni hram.
– Ovde se osećamo kao u otadžbini, a otadžbina je svuda gde je srpska duša i svetosavlje, a tako je i ovde u vašem predivnom hramu – reči su oca Milana Kostića, paroha srpske pravoslavne opštine Sveti Sava iz Londona.

Marku se dopao Hanover

– Doputovali smo juče, a svi smo lepo smešteni kod gostoljubivih srpskih porodica. Toliko koliko sam video Hanover je lep grad, a vaš hram je prelep. Radujem se susretu sa vršnjacima u Hanoveru i nastupu u manastiru – prvi je utisak mladog igrača Marka Kezanovića.

Saradnja i prijateljski odnosi između istoimenih srpskih opština iz Hanovera i Londona uspešno se razvijaju već duže od dve decenije, a međusobne posete folklornih grupa u ovom periodu redovno su razmenjivane. Ovaj put u Hanover je stiglo 18 folkloraša na čelu sa sveštenikom Kostićem i koreografom Nadom Grkinić, a izveli su splet igara: „Srbija“, „Leskovac“, „Šopske igre“, „Niš“ i „Krajiške igre“. NJihove igre, kojima su u jednom trenutku pomerili montažni produžetak bine, oduševile su publiku, koja aplauzom izmamila i bis.
Više koreografija izvela je i mlađa grupa domaćina „Srbije“, a najviše aplauza pobrali su za koreografiju „Tamo daleko“. Posle izuzetno lepog jednočasovnog folklornog programa, narodna zabava i druženje mladih iz dva evropska grada nastavljeno je uz muziku, i narodne pesme.

Bogatstvo nošnji

– Srpski folklor spada među najbogatije folklore u svetu, a to znači, ne samo da imamo živopisne narodne nošnje, već i nebrojeno mnogo koreografija. Naša deca ovde ga uče zajedno sa srpskim jezikom, pesmama i drugim školskim predmetima. Srpska deca folklor rado uče širom celog sveta, a osim što se druže, to im pomaže da sačuvaju i svoj nacionalni identitet- rekao je o značenju folklora sveštenik Milan Pejić.