Šesti videospot in tretji CD Marka Tivadarja iz Malih Bakovec
Na spletnih straneh »Štajerske novice« smo že poročali, da se mladi glasbenik Mark Tivadar iz Malih Bakovec pri Murski Soboti pripravlja na snemanje že šestega samostojnega videospota, ki mu bo dal v tej poletni vročini naslov »Mini bikini«. In to se je res zgodilo v ponedeljek, 28. avgusta !
Ker je bila potreba po snemanju ob morju, je s posebnim avtobusom z Markom Tivadarjem na snemanje k slovenski obali v Portorož iz Murske Sobote potovala Plesna skupina Urška Pomurje (Tara, Viktorija, Brina, Ana in Nuša ter Gloria in Zala) pod vodstvom Nine Fras iz Ljutomera, nadalje glasbena zasedba Art band (Stanko Tivadar, Bojan Tivadar, Klavdij Ficko, Domen Trobiš in Marjan Horvat) ter Ansambel Polanski zvoki (vodja skupine in harmonikar Tomaž Žižek, kitarist Robert Prša, klarinetist Jure Lešnik, basist Jožef Halas in Ervin Hozjan s trobento). V Mariboru se je pridružil »Štajerski slavček« Damjan Murko, a v Celju še go-go plesalka ..
На данашњој изборној Скупштини одржаној у Куманову, за председника Уједињене српске заједнице, једногласно је изабран досадашњи председник Часлав Јовановић, који је присутнима поднео извештај...
SPD Privrednik pokrenuo je danas konkurs za dodelu stipendija srednjoškolcima i studentima za školsku i akademsku godinu 2018/19. iz Fonda „Vladimir Matijević“, kao i konkurs za dodelu stipendija odličnim studentima iz Fonda „Ivana Vujnović“.
Na ovaj način Privrednik od svog osnivanja stipendira talentovane učenike i studente slabijeg imovinskog stanja. Konkursi će biti otvoreni do 15. oktobra, a na koji način se možete prijaviti pogledajte na Privrednikovim stranicama, ili na stranicama P-portala za Fond „Vladimir Matijević“ i za Fond „Ivana Vujnović“.
Sve dodatne informacije možete dobiti i na adresu elektronske pošte ured@privrednik.net ili pozivom na broj 01/485-44-78 svakog radnog dana tokom trajanja konkursa u periodu od 10 do 13 časova.
The post Otvoren konkurs za Privrednikove stipendije appeared first on srbi hr.
"Sveti Sava nam je svojim životom i delom ostavio u amanet mnogo vrednog. Možda najvažnije od svega što trebamo upamtiti, jeste da nam je...
Национална галерија Македоније први пут је јавности представила око 60- так дела Љубомира Ивановића, утемељивача српске школе уметничког цртања и савремене графике. Изложба ће...
У селу Кршевица код Бујановца, тачније испред Археолошког налазишта „Кале“, одржана је традиционална „Шкембијада“. Седамнаест такмичара из Србије и Македоније припремало је чувену шкембе...
Gotfrid Vilhelm fon Lajbnic
Srbin koji je bio genije ravan Nikoli Tesli
Gotfrid Vilhelm fon Lajbnic je rođen 1. jula 1646. u Nemačkoj, a sa očeve strane je poreklom Lužički Srbin i to nikada nije krio. Ostavio je dubok trag u mnogim istraživačkim disciplinama, ali je njegov trud priznat tek tri veka nakon smrti, kada je skinuta velika ljaga s njegovog imena…
Nikola Tesla nije jedini za civilizaciju bitan naučnik sa kojim Srbija i Srbi mogu da se pohvale. Zna se da je ova mala Balkanska zemlja “izrodila” mnogo velikih umova koji su svojim delima ostavili ogroman trag u istoriji, ali slabo ko zna da je čuveni filozof modernog doba Gotfrid Vilhelm fon Lajbnic, koji je rođen u Nemačkoj, zapravo po poreklu Lužički Srbin.
Znam da će na čitanje prve rečenice u tekstu mnogi reći da smo “poludeli čim smo počeli strane naučnike da smatramo svojim”, pa hajde da, u kratkim crtama, objasnimo ko su i šta Lužički Srbi i kakve veze sa njima ima Lajbnic.
Lužički Srbi su najmanje slovensko pleme koj..
Spoštovani gospod predsednik, gospa predsednica vlade,
spoštovane ekscelence, cenjeni gostje,
gospe in gospodje,
dobrodošli na Strateškem forumu Bled 2017.
Globalizacija, podnebne spremembe in drugi svetovni izzivi našega časa korenito spreminjajo naše družbe in naš način življenja. Zaradi digitalizacije in novih tehnologij, ki so gonilo napredka v družbi, svet postaja čedalje manjši. Na splošno imajo ljudje in podjetja danes boljše možnosti kot kdaj koli prej.
Te spremembe pa so s seboj prinesle delitve in čedalje večjo neenakost. Povzročile so vsesplošno nezaupanje v institucije in prevladujočo politiko. Poleg tega se spoprijemamo s čedalje večjimi okoljskimi problemi in novimi izzivi, ki po svetu spodkopavajo mir in varnost. To je nova realnost. Še zlasti v Evropi, kjer smo pravzaprav desetletja živeli v miru in blaginji.
Gospe in gospodje,
izzivi, s katerimi se spoprijemamo, terjajo nove pristope. Ni veliko primerov iz preteklosti, ki bi jih lahko uporabili pri tem. Ko govo..
Patrijarh Irinej je u ovom hramu služio i Svetu arhijerejsku liturgiju, a potom i poručio da srpski narod ne sme da zaboravi svoje žrtve među koji je više od 20 hiljada dece u ustaškom kompleksu logora Jasenovac.
-Ovde su ubijani najneviniji – deca. Ovo je sveta zemlja natopljena krvlju Svetih mučenika jasenovačkih. Možemo samo zamisliti kako je bilo kada izmučena deca prizivaju roditelje, a bezdušni čovek im seče glave, vadi oči i muči ih. Krvnički su ubijani i članovi porodice Tesla. Naša stratišta se nalaze svuda i zato naše žrtve ne smeju da budu zaboravljene – rekao je patrijarh Irinej.
Patrijarh odlikovao daruvarskog sveštenika
On je istakao da je od izuzetne važnosti što je hram u Mlaki Vaskrsao i poručio da zbog toga Srbi iz ovog kraja treba da se vrate na svoja vekovna ognjišta.
Patrijarh Irinej je ovom prilikom odlikovao daruvarskog sveštenika protojereja-stavrofora Luku Bosanca rodom iz Kusonja pored Pakraca koji je nakon rata bio jedini sveštenik na potezu Okučana, Pakra..
„Bjelobrdska pudarina“, kulturno-zabavna, ali i privredno-turistička manifestacija održana je u subotu, 8. septembra kada su je osmu godinu zaredom realizovali članovi tamošnjeg pododbora SKD-a „Prosvjeta“ i SKUD-a „Jovan Jovanović Zmaj“. Stari običaji protkani identitetom i istorijom jednog naroda te vrednostima kao što su zajedništvo, rad i život u skladu s prirodom, nažalost, nestaju. Svesni ove činjenice „Bjelobrdsku pudarinu“ osmislili su istinski zaljubljenici u tradiciju i poštovaoci sećanja svojih predaka.
– Ovo je u našim genima i zato toliko volimo ovu manifestaciju. Kada grožđe počne da „šara“, naše prabake i bake išle su u vinograd da čuvaju grožđe, da prave pudarska jela. Momci su dolazili kod njih i to je bio njihov prvi „noćni život“. To im je toliko ostalo u sećanju da su nam to pričali i preneli tako da i mi danas to simbolično prenosimo našoj deci i unucima. Sve što je tradicionalno od hrane, pića i običaja mi pokušavamo danas da dočaramo. Doček gostiju je u bjelobrd..