Trojkama do toplog doma za porodicu Varga

Španski reprezentativac rešio je da za svaku pogođenu trojku tokom Božićnog posta, koji je počeo u sredu 28. novembra, donira 500 evra za kupovinu kuće porodici Varga iz Borovog sela kraj Vukovara. Samohrani otac Radoslav podiže šestoro maloletne dece koja trenutno žive u nehumanim uslovima. U svojoj prvoj utakmici protiv Čarobnjaka iz Vašingtona, Mirotić je na terenu proveo ravno 28 minuta, šutnuo sedam puta za tri poena i pogodio tri puta, pa će od danas cifra pomoći za porodicu Varga biti veća za 1,500 evra. "U svetlu nadolazećih Božićnih praznika, želim da obradujem one kojima je to najpotrebnije. Upravo iz tog razloga, za svaku postignutu trojku na utakmici, doniraću dobrovoljni prilog od 500 evra koji će biti iskorišćen za kupovinu kuće samohranom ocu Radoslavu koji podiže šestoro dece", napisao je Nikola na društvenim mrežama. Pravoslavni vernici su u sredu, 28. novembra započeli Božićni post koji će trajati tačno 40 dana, do 7. januara i najradosnijeg hrišćanskog praznika. U to..
U zdanju Skupštine grada ,spoju starog i novog, okupili su se predstavnici srpske zajednice, njihovi kanadski prijatelji i deo diplomatskog kora da prisustvuju svečanom otvaranju spomen ploče sa imenima prvog i poslednjeg vojnika koji su ,na strani saveznika, poginuli tokom tog krvavog rata. Srpski vojnik Dušan Đonović poginuo je 28. jula 1914.i u istoriji ostao upisan kao prva žrtva rata a kanadski vojnik Džordž Lorens Prajs ( George Lawrence Price) stradao je u Belgiji od nemačkog snajpera samo dva minuta pre sklapanja mira, 11. novembra 1918. Gradonačelnik Otave, Džim Votson (Jim Watson) je na otvaranju zahvalio Ambasadi Srbije na inicijativi da se oda počast prvoj i poslednjoj žrtvi rata jer, kako je rekao, oni povezuju naše narode i svedoče o savezništvu Srbije i Kanade. Ambasador Srbije u Kanadi, Mihailo Papazoglu je u svom obraćanju podsetio na ogromne žrtve koje je Srbija imala tokom tog rata ali i na kanadske medicinske misije koje su pratile srpsku vojsku sve do proboja na s..
Postavka neformalnog muzeja, koju su Reganovi upriličili u porodičnoj kući, već nekoliko godina svedoči o njihovom predanom radu na polju očuvanja balkanske, a posebno srpske tradicije i kulture na tlu SAD. Tu postavku pored nošnji čine i mnogi prateći odevni dodaci i predmeti iz svakodnevnog života naših predaka. Sve je pokrenula Biljana, podstaknuta ljubavlju prema folkloru, utkanoj u njeno biće od strane roditelja. Ipak, priznaje, ništa ne bi postigla da nije bilo Džona, koji joj je od dolaska u Novi svet 2012. podrška u svemu, tako da su njih dvoje ovim ujedno obeležili i sedam godina braka. "Resursima iz svoje kolekcije sam priredila, samostalno i u saradnji sa srpskim i stranim institucijama i organizacijama, poput Ambasade Srbije i diplomatskih predstavništava drugih zemalja, zatim Kongresne biblioteke, Američkog saveta za međunarodno obrazovanje i ostalih, nekoliko desetina izložbi, revija i drugih manifestacija. U pitanju su događaji koji pre svega slave različitost, na kojoj ..
Izložba fotografija projekta „Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata" prikazuje fotografije, ratne dnevnike, vojnička pisma, dopisne karte, spomenice i ostalu istoriografsku građu učesnika Prvog svetskog rata. To su jedinstvena svedočanstva o ratnim avanturama i stradanjima srpskog vojnika u ratnim godinama, potisnutog sa stranica svetske istorije. Izložba „Album sećanja na naše pretke iz Prvog svetskog rata" rezultat je želje da se danas, sto godine kasnije, oda dužna počast tom malom čoveku iz Velikog rata za civilizaciju, i da se njegovo veliko žrtvovanje za pravdu, istinu, slobodu i čovečanstvo ne izbriše iz našeg civilizacijskog pamćenja, već postane kulturna baština. Program se realizuje uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije - Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu i Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.
Prema podacima o registrovanim doznakama za pet meseci ove godine, preko brzog transfera novca i računa izvršeno je oko 700.000 transakcija, kažu u NBS. Prosečan iznos primljenih doznaka razlikuje se u zavisnosti od destinacije i načina njihovog slanja, npr. preko brzog transfera novca prosečan iznos doznake se kreće oko 280 evra, a preko računa on je znatno veći. Prema procenama NBS, za pet meseci ove godine, priliv po osnovu neregistrovanih doznaka (van bankarskih računa i brzog transfera novca) iznosio je oko 618 miliona evra. Posmatrano po zemljama, najviše doznaka u poslednjih pet godina, kao i u prvom tromesečju 2018, dolazi iz zemalja u kojima živi i radi veliki deo naše dijaspore, pre svega iz Nemačke, Švajcarske, Austrije i Francuske, a najveći deo priliva doznaka realizuje se u evrima (oko 80 odsto). U poslednjih pet godina, kako kažu u NBS, priliv doznaka u Srbiju relativno je stabilan, a njihovo učešće u bruto domaćem proizvodu kreće se oko osam posto, što u centralnoj banc..
Mladi odlaze, stari o svojim uskraćenim pravima ne smeju ni da govore. Rajka Đurić imala je hrabrosti da sa transparentom stane pred Predsedništvo BiH, ali uzalud. „Očekujemo od opštine rešenje, ne pomoć. Rešenje da mi se izda pravilna dokumentacija koja je oduvek pratila moju imovinu", kaže Rajka Đurić. Još jedan primer je i Milanka Kovačević. Do kraja 2014. borila se i jedva izborila da joj u povratnički dom na Ilidži priključe struju. Potom su joj i vodu uskratili. „Jedno mučeništvo sam prošla sa strujom, a ovo drugo je što sam ostla bez kapi vode u 21. veku, ni oprati, ni skuvati", kaže Milanka, povratnica u sarajevsku opštinu Ilidža. Od Dejtona na ovamo, nizale su se nedaće Srba u ovom entitetu, od fizičkih napada, opstrukcija, povrata imovine, do pretnji, ucena i prodaje imovine u bescenje. Posledica svega toga je da Srba nema dovoljno i da bi se konstituisao federalni Parlament. „Najbolji pokazatelj jeste da Srbi nisu izabrali svoje predstavnike u zastupnički dom. O tome se ćuti..

Gera u Parizu: Kako nastaje strip

Otvaranje...
"Konačno vidim svetlo na kraju tunela. Na dobrom sam putu da moj status bude u potpunosti rešen", prokomentarisao je Vuković presudu kojom mu je u ponedeljak omogućen privremeni boravak. Vuković živi u Sloveniji od 1978. godine, navodi Dnevnik, prenosi slovenačka agencija STA. Nakon što je po proglašenju nezavisnosti Slovenije ostao bez statusa stalnog stanovnika i bez državljanstva ili drugih dokumenata, nije mogao da napusti zemlju, s obzirom na to da je u njoj od tada živeo nelegalno. "S obzirom na to da u Sloveniji živim 41 godinu, očekivao sam da mi bude odobren stalan boravak, ali razumem da birokratija radi korak po korak" , rekao je Vuković, koji je nekada radio kao tehničar u nuklearnoj centrali Krško. On trenutno zarađuje za život tako što prodaje novine "Kralj ulice", koje prodaju beskućnici. "Prodavaću novine dok ne nađem drugi posao", kaže Vuković, koji se u slobodno vreme bavi pisanjem. Pošto mu je vraćena vozačka dozvola, on je prvi put legalno izašao iz zemlje u nede..
Konkurs je raspisao i organizovao Umetnički horizont, na čelu sa našim pesnikom Sašom Mićkovićem. Ukupan broj pesnika koji su poslali svoje pesme je 175. "Pesnici su slali po deset pesama i konkurencija je bila zaista jaka, tako da je pravljen uži izbor pesnika. Goran Lazarević - Laz je pesnik koji podjednako dobro barata slobodnim stihom, kao i rimovanom poezijom. Njegove teme su metafizički produbljene i filozofski naznačene, a pored svega toga jasne su i dostupne svim nivoima čitalaca. Ta poezija nije isforsirana i napadna, pa pored toga ona se sama nameće i lepi za sluh prilikom čitanja...", kaže Mićković za RTS. Lazareviću će biti odštampana autorska knjiga pod pokroviteljstvom Umetničkog horizonta. Takođe, Lazareviću pripada povelja Lirska kruna koja će mu biti uskoro uručena.