Ako Sever pobedi, ne bi samo došlo do propasti našeg vlasništva. Bio bi to uvod u vladavinu anarhije i neverja te, u krajnjoj liniji, uzrok nestanka slobodne i odgovorne vlasti; bio bi to trijumf trgovine, banaka, fabrika...*Ove godine je sto pedeseta godišnjica početka tzv. Američkog građanskog rata. Neprijateljstva između...
Visoka cena avionske karte na liniji Pariz – Beograd u mnogome zavisi od konkurencije. Pre par godina se pojavila niskobudžetna kompanija Wizzair koja je za manje od 200€ u početku naplaćivala cenu povratne karte. Ipak to više nije slučaj pa u punoj sezoni karta dostiže i čak cenu od 400€. Plus avion sleće na 70tak km udaljenom aerodromu u gradu Beauvais. Francuska avio kompanija “ASL erlajns” je uspostavila direktnu avionsku liniju liniju Pariz – Beograd i obratno. I to sa aerodroma Charles de Gaulle od 24.juna do 05.septembra. Leteće se dva puta nedeljno, ponedeljkom i četvrtkom, a cena karte prilagođena je porodicama, studentima i turistima. Francuska kompanija smatra da ova linija ima veliki potencijal i da će u sezoni avioni biti popunjeni makar 80 procenata. Računaju na veliki broj turista iz Francuske koji sve više posećuju Srbiju. Očito da nemaju informaciju o brojnosti srpske dijaspore u Francuskoj, jer će po ovim cenama karte biti rasprodate samo među srpskom dijasporom. T..

Svetosavlje iz dnevne sobe

Raspust obično služi da se đaci i nastavnici odmore i ne razmišljaju previše o školi i školskim obavezama, ali prethodni zimski raspust u Bazelu protekao je radno za jednu grupu učenika Srpske dopunske škole i učiteljicu Andrijanu Adamović. Već dve godine ozbiljan je izazov kako obeležiti najsvečaniji datum za školarce, Savindan. Časovi su tokom januara posvećeni pričama o životu i značaju Svetog Save, ali je velika centralna proslava izostala već drugu godinu za redom. Učiteljica Andrijana je rešila da uprkos svemu sa svojim učenicima napravi priredbu i iskoristi divan tekst Ljubinke Nedić koji je našla na internetu. Kad je već postalo izvesno da opet neće biti veće priredbe, sem u crkvi sa ograničenim brojem ljudi, preostalo je jedino da se sve snimi i tako prikaže možda još široj publici. Tim povodom iz Ciriha je došao Miki Erdbob, da pomogne drugarima, sve snimi profesionalnom kamerom i montira kao pravu predstavu. Naslovna strana videa Bez njegove podrška ne bi bilo moguće predst..
Stiv Plater (Platter), Amerikanac iz Sent Luisa, već par dana je u Sidneju gde je došao da poseti svog prijatelja Dragana Vasiljkovića. S njim se, naime, poznaje još iz Bruške, mesta navedenog u optužnici protiv Kapetana Dragana i spreman je, veli, da dođe bilo gde i svedoči u njegovu...

Doprinos koji se ne briše

“Ovo je jedini primer u istoriji, gde mala zemlja Srbija šalje svoje cveće u rat, u borbene jedinice. Njena budućnost, cela njena intelektualna mladost, kao poslednja nada za spas zemlje“. Ovako je u decembru 1914. godine pisao londonski “Obzerver“, o jedinstvenom primeru srpske hrabrosti u Prvom svetskom ratu. Ko su 1.300 kaplara? Nakon izbijanja Prvog svetskog rata, u junu 1914, Srbiju je slomila invazija austrougarske vojske. Do novembra su pali Beograd i Valjevo, a srpska vojska je bila u povlačenju. Bilo je mobilisano celokupno srpsko muško stanovništvo – profesionalci, seljaci, zanatlije, đaci i trgovci. Studenti iz cele Srbije i Austrougarske su poslušali poziv na službu i pohitali u vojni objekat u Skoplju. General Živojin Mišić pozvao je vojno sposobne muškarce da se udruže radi kritično važne vojne operacije na reci Kolubari. Tada se okupilo i 1.300 studenata, sa malo ili bez vojne obuke, napustivši Skoplje 2. novembra i došavši na liniju fronta spremni da podnesu kona..

Folklorni vulkan u srcu Pariza

O. ĐokovićIgre sa Kosova: KUD Mladost Srce moje i tvoje u ljubavi stoje, tako se može opisati višegodišnja saradnja srpskih kulturno-umetničkih društava Mladost iz Pariza i “Rastko” iz Londona. Dolazimo mi vama, a potom vi nama, slatka je navika, tamo – engleski, ovde – francuski, a svima zajednički nasleđeni voljeni srpski. I ovaj put sve

Praznici bez puta u otadžbinu

Austrijska vlada je odlučila da najkasnije do sredine decembra uvede nove mere za ulazak u zemlju osobama koje se vraćaju iz korona rizičnih regiona. Dužina trajanja mera do 10. januara jasno pokazuje da su „meta“ Srbi zbog pravoslavnog Božića. Planiran je obavezan karantin u trajanju od deset dana, što onemogućava blagovremeni povratak na posao. Osobe koje se vrate iz zemalja koje važe kao rizične, moći će, prema namerama vlade, da se „oslobode“ karantina negativnim PCR testom najranije posle pet dana izolacije. Uz to, Austrija će uvesti i oštrije kontrole na svim granicama i aerodromima. Ove mere pogodile bi povratnike iz svih susednih zemalja Austrije, ali pre svega one sa Zapadnog Balkana i Turske, odakle su poreklom najveće migrantske zajednice. Ipak, one neće izazvati veće nezadovoljstvo među našim ljudima, jer većina onih koji žive i rade u Austriji, zbog aktuelne situacije, nije planirala da putuje u otadžbinu za vreme praznika. Mnogi su tu odluku doneli zbog nedoumice da li..

Niko kao Madona

U njegovim rukama ponekad se nalazila "sudbina" Madone, Naomi Kembel, Ričarda Gira, ali i Bajage, Zdravka čolića, Marine Perazić, Slađane Milošević i mnogih drugih poznatih ličnosti. Biti frizer i brinuti o veoma bitnom delu stajlinga slavnih ljudi nije jednostavno, to najbolje zna Peća Kojadinović, 46-godišnji Beograđanin, sa 25 godina...

Seminar pravoslavne muzike

Tradicionalni seminar pravoslavne muzike, koji organizuje Srednjoevropska pravoslavna eparhija i Visoka škola za muziku i pozorište iz Hanovera, ove godine ce se od 3. do 9. februara održati u Hochschule fdjr musik und Theater u Uhlmeyerstr.. 21 u Hanoveru.Ove godine je na programu srpska crkvena muzika od 15. do...
20.03.202221.03.2022 Čas u Lionu uz gusle Foto: arhiva A. Bursać Đaci srpske dopunske škole u Lionu, u Francuskoj, zajedno sa svojom učiteljicom Aleksandrom Dobranić Bursać imali su specijalnog gosta na svom času– guslara Bojana Stojanovića, koji je učenicima predstavio ovaj zanimljiv i značajan muzički instrument. „Saznali smo od kojih su sve materijala napravljene gusle, na koji način proizvode zvuk, zbog čega su značajne za srpsku tradiciju i kako su naši preci negovali usmenu narodnu književnost. Poseban doživljaj donela je interpretacija narodne pesme „Uz’o deda svog unuka“, koju su svi učenici probali da sviraju. Analizom pesme razumeli smo poruke koje ona nosi. Čas smo završili kviz pitanjima na koja nije bilo netačnih odgovora – još jedan dokaz da se najlepše uči kad se udruže roditelji, učitelji i đaci“, istakla je učiteljica Aleksandra. Bojan Stojanović, je otac učenice Jelene. On je prisutnima ponovio poznati podatak da je pevanje uz gusle upisano je 2018. godine na Unes..