Hrvatskoj je trebalo četvrt stoljeća da domaća valuta osvoji 40 posto tržišnog udjela kod kredita, ali kad je riječ o štednji, Hrvati i dalje 85 posto ušteđevine drže u stranoj valuti, piše Večernji list.
bi se odnos mogao lagano mijenjati jer su kamate na kunska oročenja tri do četiri puta veće od kamata za eure. Prema jučerašnjim podacima s internetskih stranica pet banaka, osoba koja danas oroči 50 tisuća kuna na godinu dana u Zabi može dobiti 1,33 posto kamate, HPB i PBZ daju 1,50 posto, RBA 1,45, a Este banka 1,70 posto, za razliku od iste protuvrijednosti u eurima gdje se u spomenutim bankama nudi tek od 0,30 do 0,60 posto kamate.
Proizlazi da bi 50.000 kunske štednje donijelo oko 750 kuna kamate godišnje, a ista svota preračunata u eure samo 150 kuna! Sve niže kamatne stope zajedno s porezom na kamate promijenile su navike građana pa raste neoročena štednja jer ljudi drže novac na računima kako bi njima slobodnije raspolagali.
Štednja građana kreće se oko 166 milijardi kuna, na koju bi mogli dobiti oko 800 milijuna kuna kamate, za razliku od, primjerice, četiri milijarde kuna kamate koliko je isplaćeno 2014. Istodobno, prosječna kamata na nove kunske kredite, odobrene u prvih devet mjeseci 2016., bila je 8,33 posto, a na eurske 5,80 posto.
Izvor: Net.hr
