BEGUNAC OD PUTINA DRMA SRBIJOM

Grupacija „Denjub fuds“ i investicioni fond „Salford“ na dobrom su putu da zagospodare mlekarskom industrijom na Balkanu. To je neskrivena namera prvog čoveka „Salforda“, Judžina DŽafa, biznismena koji se direktno povezuje sa srpskim kapitalom, stečenim u vreme raspada Jugoslavije.

Formalni osnivač „Salforda“ je DŽaf, ruski Jevrejin koji je sredinom osamdesetih godina emigrirao u SAD, gde je doktorirao bankarstvo na prestižnom univerzitetu „Harvard“. Posle sloma komunizma, DŽaf, tada već američki državljanin, vraća se u Rusiju gde u saradnji sa biznismenima bliskim Kremlju, u prvom redu Borisom Berezovskim, ulazi u velike poslove. Prema napisima u štampi, po dolasku Putina na vlast, deo oligarha, uključujući i DŽafa, morao je da ode iz Moskve. Od tada je Judžin DŽaf u Londonu, a investicioni fond „Salford“ registrovao je 2001. godine na Gibraltaru.

Danas je taj moćni fond, u ime kompanije „Denjub fuds“, vlasnik najvećeg mlekarskog kompleksa u Srbiji, kojima je zagospodario u 2003.i 2004. godini. Pored toga, fond „Salford“ je preuzimanjem akcija, postao vlasnik i „Knjaz Miloša“. I dok u Srbiji posluje odlično, proboj u regionu nije išao tako glatko. Kada je fond pokušao da kupi „LJubljansku mlekarnu“, javnost u Sloveniji se pobunila uz argument da iza DŽafa stoje srpski tajkuni. On je to odlučno demantovao, navodeći da su biznismeni okupljeni u investicionom fondu Nemci, Gruzijci, Rusi i Amerikanci. Investicija u Sloveniji je naročito važna za „Salford“, jer bi se time ta kompanija pozicionirala i na tržištu Evropske unije, što im zasad ne polazi za rukom. NJihov cilj su mlekare u Celju i Murskoj Soboti. Sumnje, ipak, nisu odagnane, pa se tako u javnosti „Salford“ u više navrata povezivao sa Milanom Bekom, mada ta veza nikada nije potkrepljena dokazima.

Kako je nastao gigant

Investicioni fond „Salford“ osnovan je pre pet godina i u poslovanju isključivo se fokusirao na plasiranje privatnog kapitala na tržištima u razvoju, upravljajući investicijama od preko 500 miliona dolara, koje su sada preko milijardu dolara.
– Šta je fond? To je jednostavna filozofija, investirate u kompaniju, restruktuirate je i prodate. Nekad je prodate u potpunosti, nekad delimično. Ideja je ista. Kompanijama u zemljama tranzicije, gde pravila nisu jasna, treba mnogo godina i investicija da se transformišu iz preduzeća karakterističnih za socijalističke sisteme u firme koje mogu da konkurišu „Danoneu“ ili drugim evropskim gigantima iz te industrije. Kada „ubijete“ stari sistem i pre nego što dovedete novi, to zahteva vreme i to je bolan proces. Gubici i velike investicije su neizbežni u ovoj fazi – izjavio je jednom prilikom Judžin DŽaf.

Poslovne akvizicije „Salford“ ima i u Bosni i Hercegovini, gde je vlasnik „Banjalučke mlekare“.
– Zainteresovani smo za tržišta i kompanije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Albaniji, Bugarskoj ,Rumuniji, na Kosovu. Imamo najveću kompaniju za proizvodnju hrane i vode u centralnoj i istočnoj Evropi. Priroda konkurencije je da ili postaješ bolji od drugih ili nestaješ – kaže Judžin DŽaf.
Ugledni magazin „Forbs“ je pisao da „Salford“ u saradnji sa Berezovskim praktično kontroliše mlekarsku industriju u zemljama bivšeg SSSR-a, što niko nije opovrgao. U svakom slučaju, gde god se pojavi „Salford“, izaziva pažnju u poslovnim krugovima, kao i na berzi. Nova „meta“ je Hrvatska, a kako će tamo proći moćni Judžin DŽaf, ostaje da se vidi.
U međuvremenu, mleko u Srbiji je drastično poskupelo, pa je u slučaj „Salforda“ uključena i Komisija za zaštitu konkurencije, koja ovih dana istražuje da li ova kompanija zloupotrebljava dominantan položaj na tržištu. Rezultati istrage biće poznati do kraja godine.

Poziv na bojkot

Poslednjih dana na privatnim elektronskim adresama u Srbiji pojavila se cirkularna poruka i poziv na bojkot kupovine mleka koja glasi:
„Ne kupujte mleko od 10.12 do 14.12!“
„Potrošače je ovog vikenda, kao hladan tuš, preseklo još jedno poskupljenje“ a monopolisti vide da su oni tu zbog nas, a ne mi zbog njih!
P.S. Obavestite prijatelje.