Vredna izdanja stižu i iz dijaspore

Fototipsko izdanje Minhenskog psaltira, projekat Eparhije diseldorfske i Nemačke, koji je pripremljen i štampan u saradnji sa Bibliotekom Srpske patrijaršije, biće predstavljen na 65. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, u utorak, 25. oktobra 2022. godine u sali „Ivo Andrić“, u hali 1a Beogradskog sajma, od 19 časova.

Minhenski psaltir je srednjovekovni srpski rukopis s kraja XIV veka, jedan od najstarijih pisanih tragova srpske redakcije staroslovenskog jezika. Pretpostavlja se da je rađen po nalogu kneza Lazara Hrebeljanovića verovatno za njegovog sina despota Stefana Lazarevića. Nalazio se u biblioteci depota Đurđa Brankovića i neko od njegovih potomaka ga je odneo u fruškogorski manastir Privina glava. Tamo se nalazio sve do Velikog bečkog rata kada ga je jedan bavarski oficir 1688. godine odneo u manastir Gotescal u Bavarskoj šumi. Rukopis se od 1782. Godine nalazi u manastiru Sv. Emerama u Regenzburgu. Od 1810. godine je prenet u Minhen, u Bavarsku kraljevsku biblioteku (danas Bavarska državna biblioteka), gde se i danas nalazi. Otuda odrednica – Minhenski. Osim što sadrži najstariji spisak slova ćirilice i glagoljice, Minhenski psaltir obiluje brojnim ilustracijama oslikanim na zlatnoj pozadini.

Priprema i štampanje fototipskog izdanja jednog ovakvog rukopisa predstavlja kompleksan izdavački poduhvat. Izrada reprodukcije, koja bi po kvalitetu bila verodostojna koliko i sam original, obuhvata više procesa (reprodukciju oslikavanja u zlatu, ispravljanje digitalizovanih stranica, štampu na posebnim tabacima, rekonstrukciju vizantijskog poveza).

Izrada fototipskog izdanja Minhenskog psaltira predstavlja značajan nacionalni projekat. Posebnu težinu projektu daje činjenica da je njegovu realizaciju pokrenula eparhija Srpske Pravoslavne Crkve sa jurisdikcijom u Nemačkoj.

 Knjiga „Odgovori na liturgijske nedoumice“

Izdavačka kuća „Sveti Visarion“ Eparhije austrijsko-švajcarske organizuje predstavljanje knjige „Odgovori na liturgijske nedoumice“ prof. dr Jovana Fundulisa, na Međunarodnom 65. Sajmu knjiga u Beogradu, u konferencijskoj sali u hali 4, u subotu 29. oktobra, u 12 časova, najavio je otac dr Gajo Gajić, izvršni urednik IK „Sveti Visarion“.

Eparhija austrijsko-švajcarska je u septembru 2021. godine oformila Izdavačku kuću „Sveti Visarion Sarajski“ sa ciljem unapređenja crkvenog života i duhovne misije Crkve. Naziv je dobila po svetitelju koji je postradao u blizini Kufštajna, na teritoriji ove eparhije, a koji je svoje ovozemaljsko postojanje otpočeo u sanskom kraju u Bosni (1714. godine). Inicijativa za pokretanje izdavačke delatnosti potekla je o Vidovdanu 2021. od Episkopa austrijsko-švajcarskog g. Andreja i sveštenstva. Za kratko vreme je registrovana Izdavačka kuća, a do kraja godine je objavljeno prvo izdanje kapitalnog dela prof. dr Jovana Fundulisa. S obzirom na to da je prvi tiraž rasprodat već za sedam dana, tokom 2022. godine štampano je još jedno izdanje, koje će biti zvanično predstavljeno na Beogradskom sajmu knjiga.

Na predstavljanju knjige „Odgovori na liturgijske nedoumice“ prof. dr Jovana Fundulisa na Beogradskom sajmu, govoriće prof. dr Panajotis Skalcis, duhovni nastavljač prof. Fundulisa, zatim jerej prof. dr Srboljub Ubiparipović, kao i prevodilac i priređivač o. dr Gajo Gajić.

Potražite i knjigu „Tesla: Duhovni lik“

Kapitalno delo prezvitera dr Olivera Subotića pod nazivom „Tesla: Duhovni lik“, za vreme trajanja beogradskog Sajma knjiga, na štandu izdavačke kuće „Bernar“, moguće je kupiti sa specijalnim popustom od 30%. Želja i namera autora knjige, bila je da se što je moguće realnije osvetli lik Nikole Tesle, ali ne njegov naučni doprinos koji je itekako dobro poznat, već Tesla kao ličnost, u što je više moguće dimenzija.

U uvodnoj reči za monografiju „Tesla: Duhovni lik“, blaženopočivši patrijarh srpski Irinej je, između ostalog, zapisao: „Zahvaljujući plodotvornom trudu sveštenika Olivera Subotića, pretočenom u izuzetnoj monografiji pod naslovom Tesla: Duhovni lik, u prilici smo da se upoznamo sa hrišćanskim osobinama Nikole Tesle“.

Detaljnije