U Parizu održan Prvi Kongres Pokreta Srba Evrope

U PARIZU ODRŽAN PRVI KONGRES POKRETA SRBA EVROPE

ZAKOPATI RATNE SEKIRE

• U uvodnom izlaganju organizator skupa Zoran Milinković je naglasio da je kongres nestranački i nevladin i da su sve misli okrenute revitalizaciji matice i olakšicama za građane u rasejanju

Prvi kongres pokreta Srba Evrope, u organizaciji Inicijativnog odbora na čijem čelu je Zoran Milinković održan je, proteklog vikenda u svečanoj sali „Espase ćanzdž“, u pariskom predgrađu Montrej, a prisutno je bilo oko stotinjak predstavnika Srba, koji žive i rade u zemljama Zapadne Evrope.
Na ulazu, prvi bedž podigao je Dejan Marjanović, potom su se prijavili predstavnici iz Švedske Slađana Mijatović, Jelena Šivić, Slobobanka Vukotić i Radmila Erikson, iz Austrije su stigli Slavko i Gorica Vulin, Jasminko Kuzmanović i Goran Savić, Nemačku su predstavljali Predrag Rakočević i Desimir Momčilović, Ambasadu SCG konzul Milka Burkić i vojni ataše puk. Miloš Vukojević, ckrvu otac Jovan Georgijevski, Skupštinu dijaspore Mića Aleksić, stare borce Petar Milić, Srpsko-francusku alijansu Aleks Trudi…

Skupština 4. juna

U završnici Kongresa osnovan je Fond solidarnosti „Jedan evro – jedna nada“, namenjen povećanju nataliteta i pomoći socijalno ugroženom delu stanovništva (izbeglice, penzioneri, studenti). A čim je usvojeno, izronila je kutija u koju su svi prisutni ubacili po jedan euro. Još masovniji skup najavljen je na Prvoj skupštini Pokreta Srba Evrope zakazanoj za 4. juni.

U uvodnom izlaganju istaknuto je da je ovaj skup nestranački i nevladin i da su sve misli okrenute revitalizaciji matice i olakšicama za nas u rasejanju, te da se računa na sve one koji hoće bolje da žive i veruju da ima nade.
– Predlažemo osnivanje jedinstvene organizacije Srba Evrope sa sedištem u Parizu i kancelarijama u Briselu i Strazburu, u koju bi bili uključeni klubovi i udruženja – rekao je Zoran Milinković.
Kao segmenti koji bi se regulisali na zajedničko zadovoljstvo, pomenuto je državljanstvo, služenje vojnog roka, poreski i carinski propisi, glasanje, nostrifikacija dokumenata, olakšice u avio-transportu za studente i penzionere, borbu za očuvanje jezika i nacionalnog identiteta.

Srbija vazal Evrope?

„Kroz Lobiranje Približimo SCG Evropi“, bila je jedna od tema ovog skupa na šta je Vladimir Vukmirović izneo suprotan stav, po kojem će nam Evropa određivati kako da se ponašamo, te ako se prepustimo evropski zakonima – a to je da Srbija bude vazal – nećemo daleko stići.
– NJih u matici uopšte ne interesuje šta mi ovde pričamo. Među dijasporom politika nema šta da traži, a i slabi smo i mali da bismo menjali sliku političara. Mi treba da odredimo svoje ciljeve, a naša snaga je u novoj generaciji – analizirao je „Austrijanac“ Slavko Vulin.

Otac Jovan je rekao da je „rasejanje veliko iskušenje za sve nas“, pa pozvao na „saborni rad“ i blagoslovio skup. Slobodanka Vukotić je iznela: – Mi u Švedskoj nemamo Skupštinu zato što smo podeljeni, a „Nemac“ Momčilović je primetio: „Vreme je da se ujedinimo“.
Udarna tačka Programa Kongresa bilo konkretizovano i šematski prikazano izlaganje predsednika Udruženja privatnih preduzetnika Srbije (a 60.000 ih je), bankara i ekonomiste Branka Dragaša, koji se predstavio kao „hirurg za preduzeća“. Prisutni su njegovo izlaganje „o jadnom stanju, poniženju čoveka i nacije“, saslušali bez daha, pa i da su „Srbi ovce za šišanje“, te prihvatili da je neophodno osnivanje vlade nacionalnog spasa. Odgovor na sve naše muke dao je, takođe, Branko Dragaš:
– Zakopati ratne sekire, i interes Srbije staviti iznad političkog interesa.