U PARIZU OBELEŽENA GODIŠNJICA MARSEJSKOG ATENTATA

U PARIZU OBELEŽENA GODIŠNJICA MARSEJSKOG ATENTATA

SEćANJE NA UJEDINITELJA

• Naši zemljaci se, po tradiciji, okupili u Bulonjskoj šumi kraj spomenika kralju Aleksandru Prvom Karađorđeviću

U Marseju, devetog oktobra 1934. godine, mučki je ubijen kralj Aleksandar I Karađorđević, kojem su potom Francuzi u Parizu podigli jedan od najvećih i najlepših spomenika, istovremeno kao i simbol prijateljstva naša dva naroda.
Tu, na ulazu u Bulonjsku šumu, obeležavajući dan atentata na kralja Aleksandra, na poziv i u organizaciji Ravnogorskog pokreta i Udruženja starih ratnika i potomaka od 1912. do 1920. godine, po tradiciji i proteklog vikenda okupili su se naši zemljaci negujući tako i čuvajući istoriju od nezaborava.
Kao i uvek, srpskom trobojkom dugom 150 metara oivičen je spomenik, donesene su fotografije kraljeva Petra Prvog Oslobodioca i Aleksandra I Ujedinitelja, Kolo srpskih sestara pripremilo je žito, vino, sveće, intonirana je himna „Bože pravde“, otac Slaviša je uz miris tamjana služio pomen, a posle „Očenaša“, „Gospodi pomiluj“ i molitvi za kraljeve Karađorđeviće, sve vojskovođe i poginule za otadžbinu, u lepoj besedi rekao je:
– Ovoj zemlji kralj Aleksandar pokazao je da Srbi mogu doneti nešto novo i časno. A kako se domovina brani čašću, znanjem, lepotom, pa i lepim ponašanjem, nastavimo tim putem, ponosno ističući da smo sinovi Srbije, koja živi sada i živeće večno.
U ime ambasade Srbije, pred stotinak prisutnih govorio je i savetnik u ambasadi Srbije Siniša Pavić:
– Osećam se malim i običnim čovekom naspram veličine naših kraljeva. Drago mi je da je ova ceremonija organizovana zajedničkim naporima građana, čime ste potvrdili slogu i jedinstvo koji su nam potrebni. Država nam se sada zove Srbija, svi smo pod jednom zastavom, a biće prilika da se složno okupljamo i evociramo uspomene na kraljeve, velike utemeljivače. A uzgred, pred nama je referendum, odazovite mu se.
U završnici ove ceremonije, posle fotografisanja, usledilo je druženje, kao znak da kad hoćemo i možemo da budemo složni.