Srpski Soko u Americi

„Pod krilima Srpskog Sokola
mi očekujemo sjedinjenje Srpskog Naroda“

Mihailo Pupin

Bežeći od siromaštva Srbi iz Dalmacije, Vojvodine i Crne Gore iseljavali su se u Ameriku. Nacionalni pregaoci težili su da ih okupe u srpska društva. U Americi su postojali: Savez Sjedinjenih Srba „Sloga“, Srpski Kulturni i Dobrotvorni Fond, Crkveno Prosvetni Fond u Njujorku i Srpski Narodni Fond u San Francisku (1). Savez Sjedinjenih Srba „Sloga“ kao najveća srpska organizacija u Americi, okupljao je 1913’ g. više od 9.000 Srba iz Sjedinjenih Država Amerike i Kanade (2). Prvo srpsko gimnastičko društvo bilo je viteško društvo „Dušan Silni“ u Pitsburgu. Posle aneksije Bosne i Hercegovine 1908 g nacionalni pregaoci počeli su da osnivaju sokolska društva. Prvo srpsko sokolsko društvo osnovano je 30. maja 1909 g u Sinsinatiju (Ohajo), a odmah za njim 10. oktobra 1909 g u Detroitu. Iduće 1910 g osnovano je 7 sokolskih društava. Sokolska društva su održavala vezu sa sokolima u Srbiji tražeći instrukcije i pretplaćujući se na sokolske listove (Srpski vitez, Srpski sokolski glasnik, Soko-list za sokolske stvari Zaječar).

Srpsku sokolsku župu osnovalo je 1. oktobra 1911 g 7 sokolskih društava u Geri. Sastanku je prisustvovao Petar O. Stijačić kao predstavnik Srpskog kulturnog i dobrotvornog fonda iz Njujorka. Sedište Župe bilo je u Geri. U Pravilima se iznosi kao osnovno:“Zadatak je Srpskog sokola da svoje članove osposobljava za narodni srpski i građanski poziv, i da podiže duh u srpskom narodu. Radi toga je obavezno telesno razvijanje, moralno vaspitanje a naročito nacionalno prosvećivanje.

U tu svrhu, uz savremenu, ima se upotrebiti i srpska narodna gimnastika, srpske narodne junačke igre i streljačka vežbanja kako bi sokoli dorasli velikom pozivu narodne uzdanice za rad na oslobođenju i ujedinjenju srpskog naroda. Zato bratska ljubav, uzajamno požrtvovanje, lično samopregorevanje, temeljno upoznavanje narodne prošlosti i savremeno obrazovanje, imaju biti naročita odlika i dužnost sokola“(3). U svom članku „Naša dužnost prema sokolstvu“ Mihailo Pupin je ovim rečima izrazio sokolski zavet:“Pod krilima Srpskog Sokola mi očekujemo sjedinjenje Srpskog Naroda“(4).

Glasnik Župe bio je „Soko-list srpskih sokolova u Americi“. Izlazio je jedanput mesečno u Njujorku, a urednik lista bio je Petar. O. Stijačić. Župa je sem lista izdavala godišnjak „Letopis“. Obe publikacije su uz članke o sokolstvu donosile i srpske narodne pesme. U upravu župe izabrani su starešina Luka P. Grković, podstarešina Petar Sekulović, načelnik Petar Kumanovac, tajnik Milan Musulin i blagajnik Mato ćuk. Prvi slet održan je 9.6.1912 g u čikagu. Na skupštini Srpske sokolske župe u čikagu, održanoj pre sleta, za počasnog starešinu izabran je naučnik i predsednik Saveza Sjedinjenih Srba „Sloga“ Mihailo I. Pupin (1857-1935). Župi je na skupštini pristupilo još 10 sokolskih društava.

Sokoli su u vreme Balkanskih ratova organizovali slanje lekova i zavojnog materijala u Srbiju. Na sednici Sokolske Župe u čikagu odlučeno je da se uvedu u sokolstvo vežbe u gađanju i rukovanju oružjem (5). Po izbijanju Prvog svetskog rata organizovali su prikupljanje dobrovoljaca za Srbiju. Sokolska društva su sa svojim zastavama kao dobrovoljci stigli na Solunski front. U redovima srpske vojske učestvovali su u proboju Solunskog fronta i oslobađanju otadžbine. Time su ispunili svoj sokolski zavet.

Izvori

• M.I. Pupin, “Naša dužnost prema sokolstvu“, str. 130, Soko-list srpskih sokolova u Americi,,br. 7, Godina III, Juli 1913 g, Njujork
• „II Konvencija Saveza Sjedinjenih Srba „Sloga“, str. 131, Soko-list srpskih sokolova u Americi, br. 7, Godina III, Juli 1913 g, Njujork
• Miloš A. Vasić,“Srpsko sokolstvo u Americi“, str. 196, Oko sokolovo, br. 8, Godina II, 9 oktobra 1938 g, Beograd
• M. I. Pupin,“Naša dužnost prema sokolstvu“, str. 130, Soko-list srpskih sokolova u Americi, br. 7, Godina III, Juli 1913 g, Njujork
• „Puška u sokolu“,str. 199, Soko-list srpskih sokolova u Americi, br.9, God. III, septembar 1913 g, Njujork