Roditelji ponovo glavni finansijeri

Prošle školske godine u pokrajini Baden-Virtemberg nastavu je u Jugoslovenskoj dopunskoj školi (JDŠ) pohadalo 530 ucenika, što je znatno više u odnosu na prethodnu godinu. Medutim, u školskoj godini koja treba da uskoro pocne, osnovni cilj je da nastavu u JDŠ pohada hiljadu ucenika.
Da taj cilj nije nerealan, pokazuje i podatak da u ovoj nemackoj pokrajini ima oko osam hiljada naših mališana školskog uzrasta koji bi mogli pohadati dopunsku nastavu na srpskom jeziku.
Ali, pitanje finansiranja rada JDŠ ni u ovoj godini nece biti rešeno tako da nastava bude besplatna, pa ce roditelji okom cele godine placati 30 maraka mesecno za jedno dete. Zahtev dijaspore za besplatnom dopunskom nastavom na maternjem jeziku ostaje na snazi, ali za ovu školsku godinu sve ostaje po starom, tako da 90 posto sredstava, potrebnih godišnje za realizaciju nastave, i dalje obezbeduju roditelji.
Dotacija pokrajine Baden-Virtemberg od 40.000 maraka godišnje predstavlja simbolican iznos u odnosuna ukupno potrebna sredstva za jednu školsku godinu.

Zamena samo sukcesivno

Predrag Rakocevic, predsednik Saveta Srba u ovoj pokrajini, imao je više kontakata i susreta sa predstavnicima Ministarstva prosvete Srbije.
– Posle dosta peripetija oko pitanja nastavnog kadra u Ministarstvu su potvrdili da isti nastavnici ostaju i dalje u radnom odnosu „do angažovanja i dolaska novih ljudi“. U više telefonskih razgovora savetnik ministra gospodin Popovic složio se sa zahtevom da se potrebna zamena nastavnika izvrši sukcesivno. Obecao je i da ce ministarstvo angažovati dodatne nastavnike za pokrajinu Baden-Virtemberg, kako bi se JDŠ omasovila – istice Rakocevic.

Tako se dopunska nastava na maternjem jeziku uoci nove školske godine našla u procepu. Teret finansiranja JDŠ i dalje je na ledima roditelja koji uvažavaju znacaj ucenja maternjeg jezika, ocuvanja identiteta i sprecavanja potpune asimilacije trece i narednih generacija Srba u Nemackoj.
Medutim, oni s pravom smatraju da se na ovom važnom zadatku mora naci i otadžbina, i to ne samo deklarativno.
Problemom dopunske nastave poslednjih godina aktivno su se bavili i bave prosvetni radnici, naši gradani (roditelji), kao i njihovi predstavnici, pocev od Generalnog konzulata SRJ u Štutgartu i Saveta dijaspore za Baden-Virtemberg (danas Savet Srba), pa donedavno osnovanog Srpskog saveza klubova i udruženja u Baden-Virtembergu.
Vrlo bitnu ulogu u realizaciji dopunske nastave na maternjem jeziku imala je i ima otadžbina, odnosno Ministarstvo za prosvetu Republike Srbije. Ipak, neki potezi ovog ministarstva zapretili da nanesu veliku štetu Jugoslovenskoj dopunskoj školi u ovoj nemackoj pokrajini, ali i u Hamburgu i Berlinu gde se ona odvija na jedinstven nacin.
To se u prvom redu odnosilo na najavljenu „secu“ nastavnika, odnosno nameru da se sa svima raskine radni ugovor, a onda ponovo zasniva, što bi znacilo njihov povratak u zemlju, a onda ponovo dolazak na ovo podrucje.

Ni roditelji, ni nastavnici, a ni organizacije koje zastupaju interese naših gradana u pokrajini Baden-Virtemberg nisu sa odobravanjem prihvatali ovakvu nameru vlasti prema JDŠ.