Pistu zamenila domom

Beograđanka, Parižanka i svetska žena, naša najbolja manekenka u istoriji Svetlana – Ceca Jovanović ima sve: udruženu lepotu tela i duše, supruga iz bajke i dete iz snova, ima prošlost, sadašnjost i budućnost, ukratko – srećna je. Ono što joj je olakšalo ovakav životni put jeste pre svega odrastanje u stabilnoj porodici, a potom mudro ponašanje kroz zanimljivu i bogatu karijeru.
– Jeste, nekad sam bila čuvena manekenka, a sad sam mama – vedro kaže Ceca, koja se danas bavi mnogim stvarima. – Pomažem suprugu Brazilcu San Kler Seminu oko njegovih angažmana. On je poznati vajar, radi u mermeru, bronzi i eksperimentalnim materijalima. Poslednjih nekoliko godina napravio je osam svetskih spomenika, među kojima i jedan za „Motorolu“ u čikagu. Stalno ima izložbe po svetu, a nadam se da će iduće godine izlagati u Beogradu.
Ceca je lepa, ljupka, ali i znanjem potkovana. Završila je školu glume u Americi, tečno govori četiri jezika, sada piše za pozorište…
– Zbog Sarine škole (devojčica ima pet godina) vratili smo se u Pariz – saopštava Ceca.
Taj Pariz premeravala je i ranije, tokom osam čarobnih godina, mada je punu deceniju bila „Amerikanka“. Nekoliko poslednjih meseci gnezdo je svila u gradu svetlosti.
– Tačnije je reći da živimo između NJujorka, Pariza i Brazila.

Nametljivi Italijani

Na pitanje da li su istinite priče da u svetu manekenstva ima i seksualnog ucenjivanja i iskorišćavanja mladih devojaka, Ceca je odgovorila:
– Hvala Bogu, meni se to nije desilo. Najteže mi je bilo u Milanu, gde sam prvo otišla iz Beograda. Italijani su ludi za visokim plavim ženama, nametljivi su, obleću agencije. U Parizu je drukčije, sve je toliko civilizovano. Imaju respekta prema životu i prema strancima.

Ne krije godine, napunila je 41. Visina od 178 cm pomogla joj je na početku karijere.
– Kod Tamare Bakić prvi put sam krenula u manekenstvo. Sa 16 godina sam završila njen kurs, na koji me mama upisala jer nisam znala da se oblačim, ni da hodam. Bavila sam se i sportom, jedno vreme nosila sam titulu prvaka Srbije u skoku uvis.
Nije manekenstvo preko noći zarazilo Cecu. Držala se ona škole i atletike, ali kad je počela da dobija stalne angažmane, nije uspela da se izbori sa vremenom.
– Pobedilo je manekenstvo koje mi je donelo sve. Ni naslutila nisam da ću u tome napraviti karijeru. A, eto, prošla sam svet, šest-sedam puta obišla zemaljsku kuglu, upoznala milion ljudi, naučila četiri strana jezika.

Model Iva Sen Lorana

– Počela sam da radim za Iva Sen Lorana, bila njegov kućni model, istovremeno sam živela i imala stan u Parizu, Londonu i Milanu, stalno sam cirkulisala. Stilisti su fenomenalni, oni su moji najveći prijatelji. Mi nosimo deo njihovog stvaralaštva, njihove smo muze. Divno su nas tretirali. Nikad nisam doživela nijedno negativno iskustvo – nabraja Ceca.

Kao i sve slavne manekenke, Ceca potvrđuje da je profesija manekenstvo jezivo naporna:
– Puno angažovan i dobro plaćen maneken radi od ujutro do uveče. U pitanju su probe, snimanja… Inače, u svet sam otišla na trećoj godini pravnog fakulteta. Puno mi je značilo što sam uvek bila dobar đak i student, a manekenstvo mi je bilo usput. Poslednjih 10 godina se ne šminkam – otkriva nam Ceca svoju malu tajnu i dodaje da se divi disciplinovanim ženama koji se srede čim se probude.