Nemačka traži srpske lekare i inženjere, minimalna godišnja plata 35.000 evra

Među doktorima i inženjerima vlada prava
pomama za odlazak u Nemačku, gde je objavljen spisak deficitarnih
zanimanja na kome prednjače upravo ove dve profesije. Domaća javnost
upozorava da i u Srbiji postoji manjak lekara i inženjera, pa će,
ukoliko se ovakav trend nastavi, posledice biti krajnje zabrinjavajuće.

Klikni za ivećanje (+)

Poslodavci u Nemačkoj mogu da zaposle radnike iz zemalja van EU ako
kandidat ima diplomu visokoškolske ustanove, ako je radni ugovor u
skladu sa nemačkim pravom i ukoliko je godišnja bruto zarada stranog
stručnjaka viša od 44.800 evra, odnosno 34.944 za struke u kojima
najviše nedostaje radne snage. Visina plate je određena kolektivnim
ugovorima, tako da je plata ista kao i za državljane te države.

U posredovanju pri zapošljavanju u inostranstvu učestvuju Nacionalna
služba za zapošljavanje, kao i brojne privatne agencije koje imaju
licencu za rad. Kandidati dobijaju dozvolu za rad i boravak u
inostranstvu i zaključen ugovor o radu pre odlaska u inostranstvo.

 

 

Uslov je da nema dovoljno kandidata u Nemačkoj

 

– Osnovni uslov je i da za traženo radno mesto ne postoji
rešenje samo u zemlji i da poslodavac nema dovoljno kandidata iz
Nemačke – objašnjava za Blic Milan Vučković iz Nemačke privredne
komore u Srbiji.

 

Kako kažu u agencijama koje se bave ovim poslom, neophodno je da
kvalifikacije našeg stručnjaka budu jednake onima u Nemačkoj, poznavanje
nemačkog jezika na nivou B2, diploma visokoškolske ustanove, kao i
opšti, sanitarni i zdravstveni pregled. Sa dobijenim ugovorom o radu, u
ambasadi Nemačke podnosi se zahtev za ulazak u tu zemlju. Uobičajena
praksa je da klinika koja, recimo, zapošljava lekare uglavnom privremeno
ustupi apartman na par meseci, i to na lokaciji koja odgovara
zaposlenom, posle čega se dobija boravak na duži period. Posle probnog
perioda od nekoliko meseci, dobija se novi ugovor koji može biti i na
neodređeno vreme, a u početku se dobija mentor koji novozaposlenog
osamostaljuje za rad.

– Do pre godinu i po dana imali smo jednog ili dva lekara koji su u
Lekarskoj komori tražili sertifikat o dobroj praksi, što je preduslov za
posao u nekoj drugoj zemlji. Danas tu dozvolu traži između 10 i 15
lekara nedeljno, a Nemačka je samo jedna od zemalja za koju apliciraju –
priča za Blic Tatjana Radosavljević, direktorka Lekarske komore
Srbije. Pored Nemačke, srpski lekari, prema njenim rečima, apliciraju za
odlazak i u Abu Dabi, Sloveniju, Englesku, Švedsku i Norvešku.

Ona kaže da su plate lekara opšte prakse u Nemačkoj visoke i da osim plata, osnovni razlog za odlazak jesu uslovi rada.

Radosavljević kaže da Srbija već ima manjak lekara određenih struka kao
što su radiolozi, kardiohirurzi, patolozi i anesteziolozi, a očekuje se i
nedostatak pedijatara.

– Za sedam do deset godina veliki broj lekara odlazi u penziju zbog čega
ćemo se naći u velikom problemu jer će se i Srbija suočiti sa manjkom
lekara – objašnjava naša sagovornica.

Pored lekara, drugo po redu traženo zanimanje koje je objavila Nemačka
jesu inženjeri elektrotehnike koji, poput lekara, odlaze bez obzira na
godine iskustva.

– Odlaze svi. I oni koji su završili samo fakultet i oni koji imaju
master i inženjeri su s iskustvom. Motiv za odlazak su plate koje su
mnogo više, ali i socijalno okruženje – tvrdi za Blic prodekan na
Elektrotehničkom fakultetu Lazar Saranovac.