NASTAVA PO USTAVU

Uprava Raštata, koja poslednjih nedelja iseljava škole nacionalnih manjina u ovom gradu, zatražila je od Ministarstva kulture i obrazovanja Baden Virtemberga da se izmeni i sporazum ZED iz 1977. prema kojem deca stranaca imaju pravo na nastavu na maternjem jeziku. Dok prvi ljudi Raštata pokušavaju da dokažu kako strani radnici u Nemačkoj više nisu „gosti“ koji će se vraćati u svoje domovine, te da škole na maternjem jeziku ometaju integraciju njihove dece u nemačko društvo, među drugim nemačkim političarima jačaju suprotna mišljenja – da bi deci koja to žele trebalo organizovati nastavu na maternjem jeziku ukoliko su i njihove države voljne da je plate.

Odluci Raštata o iseljavanju dopunskih škola do sada se najoštrije usprotivila frakcija Socijaldemokratske partije (SDP) na čelu sa Gunterom Kaufmanom, poslanikom u parlamentu Baden-Virtemberga, uz jedan glas podrške iz Demohrišćanske partije. Kaufman se nedavno obratio redakciji „Vesti“, objašnjavajući svoj novi predlog, da se osnuju celodnevne škole u kojima bi deca Nemaca i stranaca zajedno učila maternji jezik svojih vršnjaka.
– Takve škole postoje u pokrajini Bavarskoj. Od njih bi profitirali i mladi Nemci, ne samo stranci. Govoriti više jezika je danas, u vreme globalizacije, važna kvalifikacija. Veoma je korisna na ličnom poslovnom planu, ali i za privredu uopšte – napominje Kaufman. On kaže da se u svim komunama u Baden-Virtembergu nastava na maternjem jeziku održava bez problema, a izuzetak se pravi u Raštatu. Sagovornik „Vesti“ je o odluci uprave grada obavestio sva konzularna predstavništva u Štutgartu koja organizuju dopunsku nastavu u Baden-Virtembergu. Zamolio ih je da objasne zbog čega je važna nastava na maternjem jeziku, kako bi uz pomoć njihovih argumenata bolje mogao da se zauzme za nastavu na maternjem jeziku.

Među diplomatama zemalja koje imaju dopunsku nastavu raste strah da bi odluka iz Raštata mogla da izazove lančanu reakciju, pa da i drugi gradovi počnu da uskraćuju prostorije za škole na maternjem jeziku. I Gunter Kaufman ne isključuje tu mogućnost, a najviše ga brinu posledice gašenja nastave. On objašnjava da nemačke prosvetne vlasti ionako nemaju uticaj na sadržaj dopunske nastave koju izvode strani nastavnici, a da bi njihovim ukidanjem i ta tanka veza bila potpuno prekinuta.

– Meni je zato draže da đaci pohađaju nastavu na maternjem jeziku u nemačkoj školi, tako da i mi znamo šta se kod njih dešava – ističe Kaufman. Zato poslanik socijaldemokrata u pokrajinskom parlamentu zahteva više državne odgovornosti za dopunsku nastavu na maternjem jeziku. On smatra da nije dovoljno da pokrajinska vlada samo na rečima naglašava važnost ove nastave, i da potom „prekrsti ruke“. Do sada je dopunska nastava u pokrajini Baden-Virtemberg bila isključivo u nadležnosti konzulata čije su zemlje organizovale nastavu koja se orijentisala na njihove planove i programe. Zato Gunter Kaufman naglašava da se mora osigurati da se sadržaj dopunske nastave usaglasi sa osnovnim vrednostima nemačkog ustava.