Hramovi čuvari korena

U Americi je ovih dana boravila ekipa TV Beograd, autor scenarija Dragomir Brajković i snimatelj Veljko Žujović, sakupljajući materijal za dokumentarnu seriju o našim pravoslavnim hramovima na američkom kontinentu.
Obilasci crkava i manastira, razgovori sa sveštenicima i parohijanima, prisustvo službama i brojnim svečanostima, za autore serije imaće istu važnost i značenje kao i istorijski podaci o razvoju i izgradnji naših crkava. NJihova kamera, pre svega, beleži život i volju da se očuva tradicija, kultura i poreklo.

Dragomir Brajković, scenarista serije, za „Vesti“ kaže:
– U rasejanju se, što voljno što nevoljno, našlo mnogo naših ljudi. Oni su se organizovali i opstali, i uvek je fascinantna njihova spremnost da neguju svoju veru, jezik i običaje. A ništa od toga nije se moglo bez crkve, koja je bila i ostala stožer koji okuplja naš narod. To je jedan od važnih razloga zbog kojih pravimo seriju, sa namerom da našim ljudima u matici pokažemo to bogatstvo.

Otadžbina uvek bliska

Zanimljivo je videti da mi i otadžbina ovim ljudima preko okeana uopšte nismo daleko od srca, značajno je to saznanje koliko se i kako voli otadžbina odavde, iz okruženja drugih kultura i svetova. Naša je namera da ljudima u otadžbini pokažemo šta ovim ljudima ovde znače svetinje i poštovanje kulture i jezika, kao dokaz da samo ono što je duhovno nije podložno propadanju, kaže Brajković.

Sve te naše crkve napravljene u rasejanju, i po arhitektonskom, i po umetničkom, i po istorijskom kriterijumu zaslužuju mnogo više pažnje nego što im posvećujemo. Zato je veoma važno da okom kamere, koje je nepotkupljivo, ostavimo dokaze za buduća pokoljenja, kao što su i naši srednjovekovni vladari nama ostavljali u amanet crkve, freske i zapise. Naša je dužnost da ovu sadašnjost sačuvamo za generacije koje dolaze. Naročito svedočanstvo o životu naših ljudi u rasejanju, njihovoj životnoj filozofiji.
Snimatelj Veljko Žujović radoznalim okom svoje kamere beleži važne uglove srpske istorije na američkom tlu, nastojeći da iz životnih priča ovdašnjih Srba i izraza njihovih lica dobije podlogu za kompletnu priču o životu u američkom rasejanju.
– Ono što će iznenaditi naše ljude u otadžbini je da se ovde duhovni život nije sveo samo na okupljanje u crkvi, već pre svega na ulaganje sebe u crkvu, kroz dobročinstva i različite doprinose.

„Zborišta i saborišta“

Planirano je da prvi deo serije bude emitovan u 10 epizoda od 3. do 14. januara, a kasnije ćemo raditi i naše druge bogomolje u svetu – priču o jednoj crkvi u Južnoj Africi, seriju o crkvama u Australiji, a čitav projekat završićemo serijom o Evropi i Hilandaru, kaže Žujović.
Serija nosi naziv „Zborišta i saborišta“.

Sve naše ovdašnje crkve urađene su u duhu manastira i crkava u Srbiji, pa ovde imamo detroitsku Ravanicu, Kalenić na jugu čikaga, Oplenac u Šerervilu, Novu Gračanicu u čikagu, i da ne nabrajam dalje, a najveći broj crkava ovde nosi ime svetog Save, tog velikog ujedinitelja našeg duhovnog sveta. Svi ovi objekti ovde su mnogo koštali, a naš narod je mnogo izdvajao i ulagao u te duhovne kuće, oko kojih se mi svi možemo okupiti.
Televizijska serija će imati naziv „Zborišta i saborišta“, kao pravi izraz za naš duhovni hod kroz istoriju, kulturu i duhovno nasleđe. Tokom septembra ekipa će biti na snimanju priča o crkvama i manastirima u Kanadi.