Gde sve ima hemikalije zbog koje SAD zabranjuju proizvode za ispravljanje kose

gde-sve-ima-hemikalije-zbog-koje-sad-zabranjuju-proizvode-za-ispravljanje-kose

Vest da se proizvodi za ispravljanje kose povlače zbog postojanja hemikalije koje izazivaju karcinom pokrenula je pitanje u kakvim hemikalijama je reč i gde se sve one nalaze, prenosi N1.

Reč je o formaldehidu hemikaliji koja se nalazi u proizvodima za ispravljanje kose koji se prodaju u SAD.

Upotreba takvih hemikalija je povezana sa dugoročnim zdravstvenim problemima, uključujući povećan rizik od kancera, kako navodi FDA.

Šta je formaldehid i gde ga sve ima?

Formaldehid, bezbojni, zapaljivi gas s oštrim mirisom, s vodom formira formalin, koji ima mnogo primena u ljudskim životima. Možemo ga pronaći svuda – u medicini, u domaćinstvima, pa i u ljudskom organizmu i ishrani.

Formaldehid se najčešće nalazi u nameštaju, u iverici i šperploči, tekstilu, tapetema i pojedinim farbama. U domaćinstvima, formaldehid je prisutan i u sredstvima za ćišćenje, detrdžentima, omekšivačima za veš, šamponima, pa i lakovima za nokte. Savet da često provetravamo kancelarije ima veze s pojačanim prisustvom formaldehida u računarima, štampačima i drugoj elektronskoj opremi, ali i papiru.

Formaldehid je s klimatskim promenama postao sveprisutan u vazduhu budući da ga formiraju prvenstveno prirodni izvori i antropogene aktivnosti poput saobraćaja ili industrije.

Osim svih egzogenih izvora, formaldehid je prisutan u ćelijama čoveka kao produkt njihovih metaboličkih funkcija. Svako od nas ima određene količine formaldehida u organizmu — oko 2,5 miligrama po litru krvi. Formaldehid se prirodno može naći i u hrani. Ukoliko za ručak konzumirate ribu i krompir salatu, unos formaldehida po porciji je do 10 miligrama.

Unos tako male količine formaldehida, pak, ne izaziva trovanje. Sa druge strane, hronična i jaka izloženost formaldehidu dovodi se u vezu s povećnim rizikom od raka nazofarinksa i leukemije.

Upotreba formaldehida

Upotrebljava se kao antiseptik i dezodorans, za proizvodnju lekova (npr. za pripremu pastila za dezinfekciju grla i usta), za proizvodnju eksploziva pentrita, u industrijskoj preradi kože, u industriji papira i celuloze, u tekstilnoj industriji, za proizvodnju sredstava za beljenje, u hemijskoj analizi, za pripremu i konzerviranje bioloških i medicinskih preparata (tkiva, čuvanje organa), kao važna sirovina za proizvodnju boja.

Post Views: 198

Originalni tekst