Direktor CIA tokom posete Havani zatražio hapšenje Raula Kastra i ponudio 100 miliona dolara humanitarne pomoći

direktor-cia-tokom-posete-havani-zatrazio-hapsenje-raula-kastra-i-ponudio-100-miliona-dolara-humanitarne-pomoci
Direktor CIA tokom posete Havani zatražio hapšenje Raula Kastra i ponudio 100 miliona dolara humanitarne pomoći

Direktor Centralne obaveštajne agencije SAD (CIA) Džon Retklif je u razgovoru s kubanskim čelnicima u Havani ponudio 100 miliona dolara humanitarne pomoći Kubi, pod uslovom da se sprovedu temeljne promene u sistemu vlasti i privredi.

Retklif je zatražio i da bude uhapšen bivši kubanski predsednik i ministar odbrane Raul Kastro, protiv koga tužilaštvo SAD sprema optužnicu zbog naredbe 1996. da se obore dva mala nenaoružana aviona s izbeglicama na rubu kubanskog vazdušnog prostora, javljaju mediji u EU.

Italijanski list „Korijere dela sera“ navodi da se u Vašingtonu smatra da Raul Kastro iza scene i dalje ima značajan upliv na vlast, i da je uvek bio odlučni protivnik nagodbe s Amerikom.

Susret iza zatvorenih vrata

Šef CIA je u susretu s kubanskim ministrom policije Lazarom Alvarezom Kasasom i načelnikom obaveštajne službe Ramonom Romerom predočio spremnost da se „SAD ozbiljno angažuju oko ekonomskih i bezbednosnih pitanja, pod uslovom da Kuba sprovede temeljite promene“ u ekonomskom i političkom sistemu.

To je preneo jedan zvaniccnik CIA, javlja Bi-Bi-Si (BBC), pošto su se iza zatvorenih vrata prvi put u Havani posle više godina sastali najviši zvaničnici SAD i Kube, koja je pogođena teškom ekonomskom i socijalnom krizom i potpunom nestašicom energije.

Vlada u Havani je posle susreta saopštila da su ono što je „kubanska strana predočila i razgovori s delegacijom SAD omogućili da se odlučno pokaže da Kuba ne predstavlja pretnju za nacionalnu bezbednost SAD“.

Kineski i ruski centri kao meta Marka Rubija

Američki državni sekretar Marko Rubio, čiji su roditelji kubanski doseljenici na Floridu, a koji odlučno traži promene u političkom i ekonomskom sistemu Kube, je od vlasti u Havani zatražio da zatvori kineske i ruske obaveštajne centre na Kubi.

Američki predsednik Donald Tramp je u januaru dekretom označio Kubu da predstavlja „izuzetnu opasnost po američku bezbednost“, a rekao je da je „Kuba zemlja u bankrotu“.

SAD su zavele potpunu energentsku blokadu Kube i Tramp je rekao da je na tom karipskom ostrvu „komunistička i još gore, nesposobna komunistička vlast“.

Američki predsednik je zapretio da SAD mogu „vojno preuzeti kontrolu nad Kubom“, ali je naveo i da je Vašington spreman da razgovara o „molbi Kube da joj pruži pomoć“.

Distribucija pomoći preko crkve

Ministarstvo spoljnih poslova u Havani je saopštilo da je Kuba spremna da razmotri predlog SAD o pomoći od 100 miliona dolara, dok je američki državni sekretar Marko Rubio izjavio da je uslov da ta pomoć bude prosleđena preko kubanske katoličke crkve, a ne sistema vlasti.

Kubanski predsednik Migel Dijas-Kanel je sredinom aprila naveo da je Kuba spremna da se sučeli s nekom američkom vojnom agresijom i naglasio „socijalisticcki karakter“ te zemlje, povodom 65. godišnjice neupele invazije američkih plaćenika u Zalivu svinja na Kubi.

Originalni tekst