Dijaspora kritikuje proces glasanja

Građani Srbije u inostranstvu nezadovoljni organizacijom izbora 6. maja

Beograd – Poslednjih dana se u medijima, ali i na društvenim mrežama na internetu, mogu čuti kritike mnogih Srba iz inostranstva na račun organizacije glasanja za predstojeće parlamentarne i predsedničke izbore.

Žalbe dolaze, na primer, iz Španije gde zbog male zainteresovanosti srpska ambasada u Madridu neće otvoriti biračko mesto, pa većina onih koji su želeli da glasaju to neće moći da učini – sem ako specijalno zbog izbora ne dođe u Srbiju.

Kritike stižu i iz Francuske, jer je procedura za upis u birački spisak bila komplikovana. U Nemačkoj neki od naših građana nisu dobili poziv za glasanje, iako su se se upisali u birački spisak. Zbog veličine teritorije, u Kanadi je problem udaljenost od izbornih jedinica, dok iz Austrije poručuju da veliki broj ljudi u rasejanju nije bio upoznat s načinom upisa u jedinstveni spisak birača.
Inače, oni koji se nisu prijavili, svoje biračko pravo će moći da ostvare samo u Srbiji, i to u mestu prebivališta. U dijaspori će za predstojeće izbore biti otvoreno 38 biračkih mesta u 22 zemlje, što je gotovo upola manje nego što je to bio slučaj za parlamentarne izbore pre četiri godine, kada je bilo obezbeđeno 75 birališta, i to u 42 zemlje.
Ministar dijaspore i vera Srđan Srećković ističe za Danas da je dobro što za razliku od 1945. pa do 2004. Srbi u inostranstvu imaju pravo glasa i mogućnost da se izjasne o političkim prilikama u matici, iako postupak iz objektivnih razloga nije jednostavan. Kako ukazuje, procedura za glasanje je ista kao pre četiri godine i, iako je tehnički zahtevna, unapred je bila poznata.
Građani iz dijaspore s pravom glasa se do 15 dana pre izbora prijavljuju za glasanje i ulaze na privremeni birački spisak za teritoriju konkretne ambasade ili konzulata, a biračko mesto se otvara ako ima najmanje 100 prijavljenih. Tako mora biti da bi se isključila mogućnost da neko više puta glasa. Nezgodno je i to što u velikom broju birači iz dijaspore moraju da pređu neuporedivo veće razdaljine nego građani s prebivalištem u Srbiji, ukazuje Srećković.
I druge nadležne institucije u Srbiji ističu da je razlog za manji broj biračkih mesta u dijaspori ušteda za državu i građane, ali i da je dosad odziv za glasanje bio prilično mali.
Kako je rečeno u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu zahvaljujući uvođenju jedinstvenog biračkog spiska, prvi put će biti otvoreno onoliko biračkih mesta u inostranstvu koliko je naših građana izrazilo želju da glasa podnošenjem pismenog zahteva.

Od sledeći izbora e-mailom i poštom?

Kako Srećković kaže za Danas, jedinstveni birački spisak omogućava da se od narednih izbora, ukoliko bude postignuta saglasnost, omogući glasanje elektronskim putem ili poštom, a to sada nije moguće zbog kontrole izbornog procesa. čvrsto opredeljenje Srbije je da se dijaspora što intenzivnije uključuje u život svoje matice, što podrazumeva i glasanje na izborima i verujem da će nakon uvođenja jedinstvenog biračkog spiska od narednih izbora proces biti znatno olakšan, što dosad tehnički nije bilo moguće, zaključuje Srđan Srećković.