Da integracija ne postane asimilacija

U prostorijama Generalnog konzulata Srbije i Crne Gore u Frankfurtu održan je u nedelju susret sa nastavnicima dopunske nastave na srpskom jeziku, koji rade na području ovog konzulata, sa generalnim konzulom Draganom Vukšićem, konzulom Zlatkom Bućinom i vicekonzulima Biljanom Stanković-Ivanić i Sašom Kitićem.

Ovaj susret je, kako je naglašeno, rezultat obostrane želje da se sretnu, dogovore i učine sve da, kako reče konzul Vukšić, „integracija ne postane asimilacija“.

Iz izlaganja prisutnih nastavnika jasno je da se iz godine u godinu smanjuje broj dece koja pohađaju dopunsku nastavu na maternjem, srpskom jeziku. Razloga za „osipanje“ učenika ima više, a mogli su se čuti mišljenja da je jedan od osnovnih neobaveznost pohađanja nastave, kao i neocenjivanje, nedovoljno insistiranje roditelja i prepuštanje odlučivanja o pohađanju nastave samoj deci. To se odnosi prevashodno na učenike viših razreda škole, kada masovno osipanje i počinje.

Negativan primer

Najsvežiji negativan primer je prekid rada dopunske škole u gradiću Hanau kod Frankfurta. Posle odlaska u penziju učitelja koji je do sada vodio nastavu, inicijativa da učitelj iz susednog grada nastavi radom sa decom je propala, jer roditelji jednostavno nisu pokazali nikakvo interesovanje.

Roditelji se, opet, zbog često surovih uslova pod kojim zarađuju novac, preteranog rada, otuđuju od svoje dece. Viđaju se samo nedeljom, tako da je zbog nedostatka ljubavi ugrožena i porodica, kao osnovna ćelija društva.
Roditelji često decu ispisuju iz škole već posle prva četiri razreda, smatrajući da je dovoljno što su naučila da čitaju i pišu. Bilo je govora i o našim klubovima, gde ima lepih primera dobre saradnje, razumevanja i podrške, ali nažalost i suprotnih primera, gde se dopunska nastava kao aktivnost i ne pominje, a deca pokazuju veće interesovanje za sport i za rad u folklornoj sekciji. U tome ih podržavaju i roditelji koji ih voze na folklorne nastupe širom Nemačke, ne ukazujući im pri tom i na dragocenost znanja maternjeg jezika.

Na istom poslu i sa istim željama, učesnici ovoga skupa su se na kraju složili da samo zajedničkim radom i uz podršku roditelja dopunska nastava može da opstane. Borba za očuvanje maternjeg srpskog jezika u rasejanju se nastavlja.
Na ovomskupu je bilo govora i o predstojećim aktivnostima u 2004. godini, kada će biti proslavljeno 200 godina srpske državnosti i Prvog srpskog ustanka. Tim povodom biće organizovan , na predlog RTS-a, kviz znanja na kome bi trebalo da učestvuju i deca iz dijaspore.