Bilo nekada… 26. avgust

1346. – U bici kod Kresija na severu Francuske u Stogodišnjem ratu, u kojoj su trupe engleskog kralja Edvarda Trećeg porazile brojčano znatno nadmoćnije francuske teške oklopnike kralja Filipa VI, Englezi i Velšani su prvi put upotrebili samo pešadiju naoružanu ogromnim lukovima, poznatim kao „longbouz“, koji su izbacivali strele na izuzetno veliku daljinu i pokazali se kao veoma ubojiti.

1541. – Sultan Sulejman Drugi osvojio je Budim i anektirao Mađarsku, koja je do 1686. bila turska provincija Budimski pašaluk. Turska je zaposela centralne i južne delove Ugarske dok su severni i zapadni deo zauvek ostali van turskih teritorija i od tada su uključeni u sklop Habzburških zemalja.

1676. – Rođen je engleski državnik Robert Volpol, prvi britanski premijer (prvi nakon proglašenja Ujedinjenog Kraljevstva). Predsednik vlade bio je od 1721. do 1742, najduže u istoriji Velike Britanije.

1723. – Umro je holandski prirodnjak Antoni van Levenhuk, koji se – mada po struci knjižar – bavio mikrobiološkim istraživanjima i otkrio do tada nepoznati svet mikroorganizama. Bruseći optička sočiva, stvorio je prve jednostavne mikroskope, čemu je potom posvetio dosta vremena i konstruisao je oko 400 mikroskopa. Rezultate istraživanja krvnih sudova, strukture kostiju, mišića, eritrocita i spermatozoida objavljivao je u izdanjima Londonskog kraljevskog društva čiji je bio član.

1740. – Rođen je francuski pronalazač Žozef Mišel Mongolfje, koji je s bratom Žakom Etjenom 1783. konstruisao prvi vazdušni balon napunjen zagrejanim vazduhom.

1743. – Rođen je francuski hemičar Antoan Lavoazije, jedan od tvoraca moderne hemije. Otkrio je da je vazduh smeša kiseonika i azota, dokazao je da je voda spoj kiseonika i vodonika, utvrdio značaj kiseonika za sagorevanje i oksidaciju, postavio Zakon o neuništivosti materije, izradio niz novih metoda za kvantitativnu hemijsku analizu. Spalivši dijamant, dokazao je da je kristalizovani ugljenik. Revolucionarni sud ga je, sa još 27 optuženih, osudio na smrt i pogubio istog dana na giljotini u maju 1794. na vrhuncu jakobinskog terora tokom Francuske revolucije, pod optužbom da je „zastupnik ubiranja kraljevskog poreza“.

1883. – Počela je trodnevna erupcija vulkana Krakatau na istoimenom indonežanskom (tada Holandska Istočna Indija) ostrvu između Jave i Sumatre u kojoj je dve trećine ostrva odletelo u vazduh. U erupciji koja se čula na udaljenosti od 5.000 kilometara i pod ogromnim talasima na zapadnoj Javi, poginulo je 36.000 ljudi.

1899. – Rođen je srpski pisac Radojko Jovanović, poznat kao Rade Drainac, boem, buntovni individualista, večiti putnik, autor neposrednih lirskih ispovesti. Dela: zbirke pesama „Modri smeh“, „Erotikon“, „Lirske minijature“, „Dah zemlje“, pripovetke „Srce na pazaru“, roman „Španski zid“.

1906. – Rođen je američki virusolog Albert Brus Sejbin, pronalazač vakcine protiv poliomielitisa (zarazna dečja paraliza). Sejbinova vakcina, spravljena od oslabelih virusa, prvi put je masovno primenjena u Sovjetskom Savezu. Bio je profesor Medicinskog koledža Univerziteta u Sinsinatiju (SAD), potom predsednik Vajcmanovog instituta u Izraelu.

1910. – Umro je američki filozof i psiholog Vilijam Džejms, tvorac personalističke verzije pragmatizma prema kojoj u osnovi istinitog saznanja leži „volja za verovanjem“. Dela: „Pragmatizam“, „Principi psihologije“, „Volja za verovanjem“, „Eseji o radikalnom empirizmu“, „Razlike u religioznom iskustvu“.

1914. – Rođen je argentinski pisac Hulio Kortasar, jedan od najznačajnijih u latinoameričkoj literaturi, majstor kratke priče. Motivi igre, rituala i mita uvrstili su ga među najveća imena svetske književnosti. Dela: zbirke pripovedaka „Tajno oružje“, „Kraj igre“, „Sve vatre oganj“, „Neko ko ovuda ide“, „Toliko volimo Glendu“, „Progonitelj“, romani „Školice“, „Manuelova knjiga“, književni ogledi „Poslednja runda“, „Istorija kronopija i fama“, „Put oko dana za 80 svetova“, putopis „Autonauti kosmoputa“.

1920. – Ratifikovan je 19. amandman ustava SAD, kojim su žene dobile pravo glasa.

1934. – Adolf Hitler je zatražio od Francuske da Nemačkoj ustupi oblast Sar (pogranična oblast prema Francuskoj) koja je Versajskim ugovorom posle Prvog svetskog rata stavljena pod francusku okupaciju i privremenu upravu.

1939. – Objavljen je sporazum jugoslovenskog predsednika vlade (Ministarskog saveta) Dragiše Cvetkovića i vođe Hrvatske seljačke stranke Vladimira Mačeka i Uredba o ustanovljenju Banovine Hrvatske. U njen sastav ušle su Savska i Primorska banovina i srezovi Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica. Veći deo tih teritorija (osim u Sremu) nikada ranije nisu bili sastavni deo Hrvatske, ni Dubrovnik. Sporazum Cvetković-Maćek kraljevska jugoslovenska vlada bila je primorana da prihvati zbog ogromnog pritiska od strane Velike Britanije.

1942. – Nemačka armija je stigla do Staljingrada, gde je potom u najvažnijoj bici Drugog svetskog rata pretrpela katastrofalan poraz, koji je označio početak kraja nacističke nemačke vojne mašinerije. U okviru nemačkih trupa borili su se i hrvatski dobrovoljci (ustaše), prema procenama kod Staljingrada bilo ih je desetak hiljada.

1944. – Bugarska, saveznica Nemačke u Drugom svetskom ratu – suočena sa nadiranjem sovjetskih trupa – saopštila je da istupa iz rata.

1945. – Treće zasedanje Antifašističkog veća nacionalnog oslobođenja Jugoslavije potvrdilo je u Beogradu odluke donete posle zasedanja AVNOJ-a u Jajcu 1943. i usvojilo preporuke savezničke konferencije na Jalti. Doneta je i rezolucija o teritorijalnim pravima Jugoslavije na krajeve koji su posle Prvog svetskog rata priključeni Italiji: Slovenačko primorje, Beneška Slovenija, Trst, Istra, Rijeka, Zadar i ostrva Lastovo i Palagruža. AVNOJ je tada promenio ime u – Privremena Narodna skupština.

1972. – Otvorene su 20. Olimpijske igre u Minhenu, upamćene po napadu pripadnika palestinske terorističke organizacije „Crni septembar“ na Olimpijsko selo i ubistvu 11 izraelskih sportista.

1974. – Umro je američki pilot čarls Lindberg, koji je 1927. prvi sam avionom preleteo Atlantski okean.

1978. – Venecijanski kardinal Albino Lučani postao je papa Jovan Pavle I. Umro je 33 dana kasnije, zvanično od srčanog udara, ali je ostala senka sumnje da je otrovan.

1978. – Jan Zigmund je kao prvi Nemac poleteo u kosmos u sovjetskom brodu „Sojuz 31“.

1982. – Argentinska vlada ukinula je zabranu delovanja političkih partija.

1990. – U eksploziji u jami „Dobrnja-jug“ rudnika Kreka, koja je izazvala najveću katastrofu u jugoslovenskom rudarstvu, poginulo je 180 rudara.

1991. – Posle napada hrvatskih paravojnih jedinica na kasarnu JNA, počele su borbe u Vukovaru.

1993. – Predsednik Rusije Boris Jeljcin potpisao je sporazum o prijateljstvu sa češkom, pošto je osudio invaziju armija Varšavskog pakta na čehoslovačku 1968.

1996. – Južnokorejski sud je osudio bivšeg predsednika Južne Koreje čun Du Hvana na smrt pod optužbom da je 1979. izveo vojni udar kojim je prigrabio vlast, a njegovog naslednika Ro Te Vua na 22,5 godine zatvora.

1997. – Frederik Viljem de Klerk, poslednji beli predsednik Južne Afrike, dao je ostavku na funkciju šefa opozicione Nacionalne partije i povukao se iz političkog života.

2003. – Izborna komisija u Ruandi saopštila je da je Pol Kagame pobedio na predsedničkim izborima u Ruandi, prvim u toj afričkoj zemlji posle građanskog rata 1994. u kojem su žtve mahom bili pripadnici manjinskog plemena Tutsi. Opozicija je odbila da prizna zvanični rezultat.

2004. – U minobacačkom napadu na džamiju u iračkom gradu Kufa, gde su se nalazile okupljene pristalice šiitskog vođe Muktada el Sadra, poginulo je 29 ljudi.

2006. – Umro je ruski umetnik Vladimir Tretčikov. Poznat po radovima koji su bili izuzetno popularni 60-ih i 70-ih 20. veka. Rođen je u Rusiji, preselio se u Južnu Afriku 1946. a četiri godine kasnije naslikao je „Kinesku devojku“, poznatu i kao „Zelena dama“, koja je prodata u više od pola miliona kopija. Smatra se da je ta slika prodata, u vidu printova, u više primeraka nego Da Vinčijeva „Mona Liza“ ili „Suncokreti“ Vinsenta van Goga. Slika je imala veliki uticaj na britansku popularnu kulturu 60-ih, a našla se i u filmu „Alfie“ Majkla Kejna iz 1966.

2007. – Vrhovni politički lideri iračkih šiita, sunita i Kurda saopštili su da su potpisali sporazum o postizanju pomirenja između zavađenih grupacija u toj zemlji. Predstavnici šiita, sunita i Kurda postigli su i konsenzus o ublažavanju mera protiv bivših članova partije BAAS Sadama Huseina.

2007. – U saobraćajnoj nesreći na istoku Ugande 71 vojnik je poginuo a 41 je povređen. Udes se dogodio kada je kamion u kojem su se vojnici nalazili udario u betonsku ogradu pored planinskog puta.