Bilo nekada… 07. septembar

1533. – Rođena je engleska kraljica Elizabeta Prva, ćerka kralja Henrija Osmog i njegove druge žene Ane Bolen, koja je tokom 45 godina vladavine konsolidovala unutrašnje prilike i odlučujuće doprinela da Engleska izađe na sva svetska mora i postane prva pomorska sila sveta, pobedom nad španskom „Nepobedivom armadom“ 1588. Tokom njene vladavine, 1566. osnovana je Londonska berza. Osigurala je 1587. prevlast anglikanske crkve pogubljenjem zarobljene škotske kraljice Marije Stjuart, predvodnice rimokatoličke struje.

1788. – Turci su u sukobu kod Brzaske, u Banatu, zarobili vođu srpskih dobrovoljaca Koču Anđelkovića, poznatog kao Kapetan Koča, predvodnika srpskih jedinica austrijske vojske tokom Austrijsko-turskog rata. On je potom sproveden u Tekiju i umoren nabijanjem na kolac. U tom ratu, na čelu dobrovoljačkog odreda, oslobodio je Požarevac, Hasanpašinu Palanku (sada Smederevska Palanka), Batočinu, Bagrdan i Kragujevac, a narod je to vojevanje po njemu nazvao – Kočina krajina. Austrijski car Josif II dodelio mu je za zasluge čin kapetana. Kao oficir u okviru jedinica Kapetana Koče ratovao je i đorđe Petrović koji će 1804. postati vožd Prvog srpskog ustanka – Karađorđe.

1812. – U Borodinskoj bici – u kojoj je rusku vojsku od 117.000 ljudi predvodio feldmaršal Mihail Kutuzov, a francusku od 133.000 vojnika car Napoleon Prvi – Francuzi su imali 50.000 mrtvih, uključujući 23 generala, a Rusi 44.000. Boj je okončan bez pobednika, ali je njegov ishod pokazao da će Napoleon teško pokoriti Rusiju. Iako je potom ušao u Moskvu, ubrzo je bio primoran da otpočne mučno povlačenje. Po završetku bitke Napoleon je navodno izjavio: „Kod Borodina Francuzi su se pokazali dostojni da izvojuju pobedu, a Rusi da budu nepobedivi“.

1822. – Brazil je proglasio nezavisnost od Portugalije, koju je bivša metropola priznala tek 1828. Jedan od prinčeva iz portugalske kraljevske porodice Braganca postao je tada vladar Brazila, sa titulom cara. Brazil je bio carstvo do 1889. kada je monarhija srušena.

1848. – Radi smirivanja pobunjenih seljaka, Austrija je donela zakon o rasterećenju zemljišta (patent o ukidanju zemljišnih tereta). Seljački pokret se zbog podvojenosti građanstva i seljaštva nije razvio u široku seljačku bunu, ali je bitno uticao na razvoj događaja u revolucionarnoj 1848.

1860. – Italijanski revolucionar đuzepe Garibaldi zauzeo je Napulj sa svojim „crvenokošuljašima“. Tada je konačno ukinuto i Napuljsko kraljevstvo, a lokalna dinastija Burbona otišla je u progonstvo.

1890. – Uprava varoši Beograda je proterala Vasu Pelagića, pod optužbom da je knjigom „Dužnost vlade i vlasti“, koja je odmah zaplenjena, „naneo uvredu Njegovom kraljevskom veličanstvu“ (Aleksandru Obrenoviću). Pod pritiskom javnog mnjenja, Narodna skupština je 1891. odobrila povratak Pelagića u Srbiju.

1940. – Nemački avioni počeli su da bombarduju London u Drugom svetskom ratu i samo tog dana poginulo je više od 300 ljudi.

1964. – U mestu Sip na jugoslovenskoj i u Gura Vaji na rumunskoj obali Dunava predsednici Jugoslavije i Rumunije Josip Broz Tito i Georgi Georgiju Dež prisustvovali su postavljanju kamena temeljca na gradilištu hidroelektrane „đerdap“.

1986. – Biskup Dezmond Tutu ustoličen je za nadbiskupa Kejptauna u Južnoj Africi kao prvi crni poglavar južnoafričkih anglikanaca.

1991. – Počela je Konferencija o Jugoslaviji u Hagu, pod vođstvom lorda Pitera Karingtona.

1993. – Šest bivših sovjetskih republika – Rusija, Belorusija, Kazahstan, Uzbekistan, Jermenija i Tadžikistan – potpisalo je sporazum o zadržavanju rublje kao zajedničke valute.

1995. – Predsednik Rusije Boris Jeljcin potpisao je dekret o jednostranom ublažavanju sankcija SRJ, čime je stvorena zakonska osnova za izvoz robe i usluga humanitarnog karaktera. Sankcije je nametnuo Savet bezbednosti UN u maju 1992, pod optužbom da Srbija (SRJ) snosi najveću odgovornost za građanski rat u Bosni i Hercegovini.

1995. – Vlada SRJ uputila je zahtev Savetu bezbednosti UN da odmah prestanu bombardovanja Srba u Bosni.

2000. – Šef kubanske države Fidel Kastro rukovao se s predsednikom SAD Bilom Klintonom, susrevši se prvi put licem u lice s nekim od američkih predsednika od kada je preuzeo vlast na Kubi 1959. nakon pobede revolucije.