Antisrpstvo u Hrvatskoj se i dalje podgrejava

Prema rečima zamenika gradonačelnika Vukovara i podpredsednika novoosnovane srpske stranke Demokratskog saveza Srba (DSS) Srđana Milakovića „normativno gledano, položaj manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj (RH), a među njima i srpske, je veoma dobro regulisan, ali u praksi sve je to mrtvo slovo na papiru, jer Srbi su potpuno marginalizovani i njihov položaj je, poslednjih godina, veoma loš“.

U razgovoru za Program za dijasporu RTS-a Milaković je pojasnio da je „javni prostor Hrvatske veoma kontaminiran a duh ratne prošlosti je i dalje prisutan u svakodnevnoj komunikaciji pa se i u tom kontekstu sagledavaju i odnosi prema Srbima, a oni se gledaju kroz prizmu rata i kolektivne odgovornosti“.

„Ne samo da hrvatska politika sve ove godine nije učinila gotovo ništa da se ti odnosi prema Srbima relaksiraju već, narotiv, poslednjih godina atmosfera se konstantno podgreva, nekad više nekad manje, zavisno od političkih potreba“, rekao je Milaković i dodao da su „posledice svega toga da su prava Srba u takvoj situaciji apsolutno neostvariva“.

„Srbi se na primer plaše uzeti dvojezičnu ličnu kartu, na koju imaju zakonsko pravo, smatrajući da bi u tom slučaju, zbog loše atmosfere koja postoji, mogli biti višestruko diskriminisani u ostvarenju svojih elementarnih građanskih prava“, rekao je Milaković.

„Sličan je i problem sa sve manjom zaiteresovanošću u glasanju za manjinske liste i svoje nacionalne predstavnike jer je sve manje onih koji se žele legitimisati kao manjinski pripadnici, odnosno kao Srbi“, upozorio je Milaković.

„Kod pitanja dvojezičnosti treba istaći da je takođe i sve manje roditelja koji su zainteresovani za dvojezične diplome jer bi im takav dokumenat sutra, kako zaključuju, kada im deca završe školu, mogao predstavljati problem pri njihovom zapošljavanju“, rekao je Milaković dodajući da se i sami „propisi o zapošljavanju manjina ne poštuju“.

„Treba upozoriti da se osporava i sam Erdutski sporazum, na temelju koga je ovo područje Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema reintegrisano, pa se tako na primer i samo Zajedničko veće opština (ZVO) tretira kao obično udruženje građana“, podsetio je Milaković.

Na pitanje kako komentariše aktuelna dešavanja u Srbu, u Hrvatskoj, gde desničari pokušavaju da spreče obeležavanje godišnjice ustanka protiv fašizma, Milaković je poručio da „to, pre svega, treba gledati u kontekstu predizborne kampanje u RH koja zvanično još nije počela“.

„Ne treba zaboraviti da svake godine u ovo vreme, u Srbu, razne desničarske grupacije nastoje svojim nacionalističkim i antisrpskim nastupima privući pažnju i izazvati nerede“, rekao je Milaković uz napomenu da je to „ove godine pojačano zbog predizborne atmosfere“.

Govoreći povodom učešća na Okruglom stolu „Bilateralni odnosi Srbije i Hrvatske: manjinska politika i evropske integracije“, u organizaciji Foruma za etničke odnose u Beogradu, Milaković je ocenio da tu „konferenciju doživljava u kontekstu svih ovih dešavanja i odgovornostima između Srbije i Hrvatske u proteklih godinu dana za poboljšanje tih narušenih odnosa“.

„Očekujem da na skupu relevantni govornici i sagovornici iznesu realno stanje prava nacionalnih manjina, kako u Hrvatskoj tako i u Srbiji, i da je ovo jedan vid komunikacije i dijaloga u pravcu relaksacije odnosa između dveju zemalja“, zaključio je Milaković.