Skandalozan dokument Evropske komisije o Kosovu

Ujedinjene nacije i Evropska unija insistiraće da do jeseni počne održavanje popisa postojećih domaćinstava na Kosovu. U dokumentu Evropske komisije datiranom 27. januara ove godine, u koji su „Vesti“ imale uvid, za izbeglo nealbansko stanovništvo (Srbe i Rome) predviđa se samo mogućnost posebnog popisa koji bi mogao da vodi Visoki komesarijat UN za izbeglice. U istom tekstu navodi se da će biti popisani svi stanovnici koji stalno žive na Kosovu i precizira da je lice sa stalnim boravkom ono koje nije odsustvovalo sa Kosova duže od godinu dana. Ocenjuje se da je izvođenje popisa „po međunarodnim normama hitno“ i da je u funkciji procesa decentralizacije Kosova. U istom dokumentu navodi se da je Kosovskom zavodu za statistiku stavljeno na raspolaganje pet miliona evra za izvođenje ovog projekta. Da li će statistički podaci o stanovništvu sa Kosova i „raseljenim licima“ koja trenutno žive van Kosova biti sabirani, ostaje neizvesno. Prvi rezultati popisa trebalo bi da budu poznati 2007. godine, a predviđa se da bi podaci o popisu bili definitivno obrađeni i objavljeni polovinom 2008. godine. Održavanje popisa pod nejasnim uslovima za izbegle Srbe i Rome značilo bi ozvaničavanje stanja stvorenog progonom nealbanskog stanovništva. Time bi se zapravo proklamovalo „etničko čišćenje“ na Kosovu kao legalno sredstvo za dobijanje nezavisne države.

Broji se i dijaspora

SCG je u decembru 2005. Savetu Evrope prenela stav kojeg se drži i danas: Beograd se suprotstavlja zakonu koji su vlasti na Kosovu donele o popisu, a po kome je dovoljno dokazati sa dva svedoka da neko nije 12 meseci napuštao Kosovo da bi bio registrivan kao njegov stanovnik. Beograd podozreva da će cela albanska dijaspora moći da se prijavi kao da stalno boravi na Kosovu, jer će svako ko to hoće lako naći dva svedoka.

Međunarodna komisija sastavljena od eksperata UN, EU i Saveta Evrope ocenila je u decembru prošle godine da probni popis izveden u novembru 2005. u šest opština na Kosovu nije dao zadovoljavajuće rezultate i zaključio da ne postoje uslovi za izvođenje popisa po evropskim normama. Preporučen je novi probni popis za koji se u dokumentu Evropske komisije navodi da treba da bude sproveden u aprilu ove godine. U Savetu Evrope „Vestima“ je rečeno da je misija sastavljena od predstavnika Saveta Evrope, Evropske komisije i Ujedinjenih nacija počela u ponedeljak na Kosovu rad na ispitivanju uslova za održavanje popisa stanovništva.

Beograd za dogovor

– Beograd smatra da je popis neophodan i MUP Srbije kao i Statistički zavod spremni su da sarađuju u tom pogledu. Međutim, ako mi dođemo u situaciju da se ovaj popis izvede na način na koji je to planirano zakonom Skupštine Kosova, mi ćemo imati jednu stravičnu sliku o strukturi stanovništva na Kosovu, pa i legalizaciju etničkog čišćenja i legalizaciju uzurpacije privatnog vlasništva – rekla je ambasadorka Slađana Prica.

– Popis znači da se u određenom trenutku popisuju sva lica koja stalno borave na nekom mestu. Po međunarodnim kriterijumima stalni boravak podrazumeva da ta lica nisu bila odsutna duže od godinu dana. Kada je reč o popisu na Kosovu tehnički je sasvim izvodljivo da popis domaćinstava bude izveden paralelno među stanovništvom na Kosovu i među raseljenim licima van Kosova, u SCG. Političko je pitanje da li će se ti statistički podaci zatim zbrajati – rekao nam je Adrian Euturoviči iz Komsije za socijalna pitanja i stanovništvo Saveta Evrope. Gospodin Euturoviči, kao ni drugi sagovornici u Savetu Evrope, „ne zna ništa“ o mogućem novom stavu međunarodne zajednice po kome bi se popis domaćinstava na Kosovu ipak održao uz obećanje da će raseljena lica biti popisana „kasnije“.

Različiti aršini

Jedan dobro obavešteni diplomatski izvor „Vesti“ tvrdi da raspolaže informacijama da je Savetu Evrope rečeno da može da se drži svojih stavova „koliko hoće“, ali da će UN i EU podržati skoro održavanje popisa. Tim logičnije deluje i činjenica da je Savet Evrope, organizacija koja nadgleda poštovanje ljudskih prava u 46 zemalja članica, potpuno isključen iz pregovora o statusu Kosova.

– Istina je da je Marti Ahtisari u početku želeo da ubrza stvari i podržavao održavanje popisa, ali videvši da ne postoje tehnički uslovi da se to učini po međunarodnim normama, odustao je – rekao je „Vestima“ sagovornik u Savetu Evrope koji je tražio da ostane neimenovan.