Po prvi put, u Štutgartu, u Nemačkoj, u organizaciji Srpsko prosvetnog i kulturnog društva Prosvjeta Nemačka je održana manifestacija posvećena Jasenovcu. Prosvjeta iz Štutgarta je, u saradnji sa banjalučkom Prosvetom i Generalnim konzulatom Republike Srbije dokumentarnim filmom, predavanjem i izložbom obeležila ovaj veliki istorijski događaj, kada su pre 80 godina u Drugom svetskom ratu i 80 godina od proboja grupe zarobljenika ustaškog logora smrti u Jasenovcu-Donja Gradina u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH).
Profesor Željko Vujadinović iz Banja Luke održao je vrlo kvalitetno predavanje koje je počelo kratkim dokumentarnim filmom o Jasenovcu.
Pre toga je predsednica Prosvjete ogranka u Štutgartu Bogdana Brezovac dala kratki ali vrlo sadržajni uvod i pozdravila sve prisutne Zahvalila se generalnom konzulu Srbije na podršci i ustupanju prostorija u konzulatu kao i Veri Sajić generalnoj konzulki BiH u Štutgartu. Autor filma bio sekretar banjalučke Prosvjete Janko Velimirović a autor izložbe sekretar Prosvjete iz Štutgarta, Zoran Davidović.
Foto: Prosvjeta Štutgart
U dokumentarnom filmu prikazane su sve strahote ustaškog režima. Po rečima jedne od posetilaca Vere Gregović taj film ju je asocirao na film Svjedok, koji prikazuje strahote nad srpskim življem u novijoj istoriji, devedesetih godina. „Mogli smo da čujemo vrlo detaljan opis nastanka NDH čiji su monstrumi bili bukvalno komšije kasnije prognanih Srba pretežno iz Hrvatske i Hercegovine. Čuvena odluka u NDH trećinu proterati trećinu pokatoličiti a trećinu ubiti sprovedena je u delo. Pravoslavlje je bilo posebno trn u oku. U Jasenovcu i Donjoj Gradini od nastanka logora 1941 pa do proboja aprila 1945 god. bilo je zarobljeno oko 700 000 Srba, Roma, Jevreja, komunista i antifašista. Predavanje je bilo savršeno”, dodala je Vera Gregović za medijski portal Rasejanje.info.
Predsednica Prosvjete iz Štutgarta Bogdana Brezovac rekla je da je ovaj događaj organizovan s ciljem da se očuva sećanje na hrabrost i žrtve onih koji su stradali u Jasenovcu, ali i da se ukaže na značaj proboja koji simboliše pobedu čovečanstva nad najvećim zlom. „Naša je dužnost da negujemo kulturu sećanja i podsećamo na istorijske lekcije koje nas uče vrednostima slobode ljudskih prava i solidarnosti”, izjavila je Bogdana a prenela novinarska agencija Srna. Ona je dodala da svi osećaju „duboko poštovanje prema centralnoj komemoraciji u Donjoj Gradini i obeležavanju 80 godina od proboja logoraša, koja podseća na borbu za slobodu i ljudsko dostojanstvo. Ovi događaji nas podsećaju da nikada ne zaboravimo žrtve, ali i na važnost negovanja istorijske svesti kao garancije za bolju budućnost”.

Foto: Prosvjeta Štutgart
Predsednik Gradskog odbora SPKD Prosvjeta iz Banjaluke Željko Vujadinović je naglasio da je važno da se iz sadašnje perspektive sagledaju dva pitanja značajna za današnje vreme. Prvo kako je takav zločin uopšte bio moguć, a drugo kako bi se 80 godina kasnije trebalo odnositi prema temi koncentracionog logora Jasenovac. Naveo je da koncentracioni logor Jasenovac nije bio istorijska slučajnost i dodao da uzroci osnivanja logora i svih onih brutalnosti koje je Jasenovac kao takav sa sobom nosio, sežu u daleku prošlost. To su bili uzroci vezani za dva procesa koja su se odvijala u delu hrvatske inteligencije krajem 19. i početkom 20. veka. „Prvi je proces bio izraženi razvoj verske netolerancije, a drugi prihvatanje određenih rasnih teorija koje su se, prije svega, razvijale u pojedinim evropskim zemljama toga vremena. Tako su stvorene podloge da se stvara jedan vid izrazite netrpeljivosti među stanovništvom zasnovane na ova dva principa”, rekao je Vujadinović, a prenela Srna.
Na kraju manifestacije Borica Perišić Đekanović je pročitala svoju pesmu kao i Desa Burazor Alsanidu o stradanju njene bliske familije i rodbine na Kozari.

Foto: Prosvjeta Štutgart
Sve pohvale upućene su SPKD Prosvjeti Nemačka na organizaciji ovog događajakoji ne sme biti zaboravljen u srpskom narodu.
Izvor: Rasejanje.info








