Mi njih hlebom, oni nas kamenom

Povratak osoba raseljenih sa Kosova i Metohije, posebno nealbanaca, jedan je od najozbiljnijih izazova sa kojima se medunarodna zajednica danas suocava, rekao je za „Vesti“ otac Sava Janjic iz manastira Decani.
– Tri godine nakon završetka rata, više od 280.000 gradana Kosova i Metohije, uglavnom Srba, još je raseljeno u užoj Srbiji i Crnoj Gori. Dok je jedan broj gradana interno raseljen uglavnom u srpskim enklavama na Kosovu i Metohiji. Preostala srpska populacija, kao i manje nealbanske zajednice još uvek nemaju osnovna ljudska prava i slobode. Uprkos prisustvu UNMIK I KFOR, oni uglavnom žive unutar svojih zašticenih enklava, bez slobodnih pristupa osnovnim javnim službama. U odredenim oblastima na Kosovu dovoljna je jedna rec na srpskom, pa da neko izgubi život – kaže otac Sava.
On dodaje da „posebno Srpska pravoslavna crkva nailazi na mnoge primere otvorenog naprijateljstva i vandalizma od strane kosovskih Albanaca, od kojih su vecina muslimani“.

Kolektivna krvna osveta

Lideri kosovskih Albanaca moraju da pocnu da rade na promeni mentaliteta „kolektivne krvne osvete“. Tvrdnja da „kriminalci ne mogu da se vrate je pokušaj donošenja samovoljnih vansudskih odluka. U praksi kosovskim Albancima se tako daje pravo da svakog ko im se ne svida nazivaju kriminalcem. Ovakvo shvatanje mora da se promeni, a savremeni pravosudni sistem mora da zameni stare plemenske zakone. Samo tako ce se pokazati da Kosovo ima buducnost – rekao je otac Sava.

– Hrišcanska groblja još skrnave, dok je više od stotinu srpskih crkava uništenih nakon rata i dalje u ruševinama. Ukratko, na Kosovu još nema slobode za sve gradane, ono u ovom trenutku uživa neslavan ugled, jer postoji najviši stepen etnicke i verske diskriminacije u Evropi.
– Cinjenica da kosovski Srbi danas mogu da žive bezbedno i dostojanstveno samo u svojim enklavama nije rezultat njihove samoizolacije vec pretežne netrpeljivosti koja još uvek postoji na svim nivoima albanskog društva. Kosovski Albanci skloni su da to neprijateljstvo pravdaju posledicom rata, ali cinjenica je da smo i tokom 80-ih godina bili svedoci te netrpeljivosti – dodaje otac Sava.
Monah iz Decana konstatuje da oni koji uništavaju slabe, ponižavaju sebe, a ne svoje žrtve. Ovo je posebno tacno u slucaju srpskih pravoslavnih manastira kao što su Decani, koji su tokom rata pružali utocište Albancima.
– Vladika Artemije stalno izražava žaljenje zbog stradanja Albanaca. Osudivao je svaki cin nasilja, javno osudujuci Miloševicev režim. Medutim, nijedan lider kosovskih Albanaca nikada nije javno kritikovao OVK, koja je uveliko odgovorna za posleratne napade na nealbanske zajednice.

Ubistva sveštenika

Sada, kao i pre, mladi kosovski Albanci cesto bacaju kamenje na Pecku patrijaršiju. NJihove pretnje da ce da zapale manastir su posebno zgražavajuce, jer je manastir 1981. pretrpeo jedan podmetnuti požar – kaže otac Sava.
Otac Sava je naveo i primere kada posetioci ostalih srpskih svetih mesta bivaju redovno izloženi vulgarnostima. Cak je i srpsko sveštenstvo ubijano nakon rata. Telo oca Haritona pronadeno je iskasapljeno i sa odrubljenom glavom.

• Kosovo nikada nece zaista postati multietnicko ako se svim njegovim gradanima ne garantuju jednaka prava?
– Nažalost, danas mnogi smatraju da demokratska vladavina znaci ugnjetavanje manjine od strane vecine. Pravo raseljenih lica sa Kosova, prvenstveno Srba i Roma, na povratak u svoje domove ne treba da zavisi od dobre volje vecinske populacije, jer je to osnovno pravo priznato Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Rezolucijom 1244 SBUN. Integracija svih kosovskih zajednica bez obzira na njihovo etnicko poreklo i religiju bice moguca jedino ako svi shvate da novo Kosovo ne može da pripada samo jednoj etnickoj grupi. Odbacivanje vekovima starog mozaika Kosova prekrajanjem istorije može samo da posluži neprekidnoj podeli i neslozi.

x Propagiranjem monoetnickog mita ce zacementirati unutrašnje podele na Kosovu u godinama koje dolaze?
– Evropi ne treba nova etnicka albanska, ili srpska država na Balkanu. Intergracija je zasnovana na jednakom poštovanju svih etnickih tradicija, jezika, religija i kulturnih spomenika jedini je model koji može da vrati Kosovo nazad u kolekvu evropske civilizacije, gde i pripada – rekao je na kraju otac Sava.