Leto u Njujorku

Svi – i beli i crni i čokoladni i kosooki i bogati i siromašni – toliko su ljubazni da vam se čini da Velika jabuka samo čeka na vas

Da je živa, moja baba Hristina bi rekla: Sinko, sve si postigao u životu, samo ti prifalilo još u Ameriku da ideš. I stvarno, evo matorog novinara u Njujorku, što je na prvi pogled nemoguće: daleko je Njujork, skup je avion, male su novinarske plate u Srbalja.

Sve se, međutim, menja ako imate za prijatelja Radovana Laleta đurića, sada Njujorčanina, a pre 40 godina Nišliju, jednog od najpoznatijih i – Amerika je to – najskupljih slikara i dizajnera u Velikoj jabuci.

Setićete se: to je onaj zanimljivi čovek koji je u Niš i Beograd doveo izložbu magičnih zamisli Da Vinčija, to je onaj čovek koji je u Beogradu postavio novu Kosu, to je onaj predsednik Niš art fondacije koji, uz podršku Filipa Morisa, svake godine priređuje praznik za mlade slikarske i vajarske akademce, konkurs sa možda najvećim odzivom i najkvalitetnijim radovima u Srbiji.

Najzad, to je onaj umetnik za kojeg je Olja Ivanjicki, u jednom od poslednjih TV intervjua, rekla da poseduje nešto kosmičko.

Ako, dakle, takvu osobu imate za prijatelja iz tinejdžerskih dana, onda vam je Njujork nadohvat ruke: niška sreća, i ništa drugo.

O Njujorku novine stalno pišu, i uvek nas iznova obaveštavaju da u tom gradu postoje Brodvej, Peta avenija, Metropoliten muzej, Central park, Harlem, Bronks, Bruklin, Menhetn. Stalno nas informišu da je Njujork veliki, opisuju kako je lepa panorama sa vrha Empajer Stejt Bildinga, kako je fascinantan Medison Skver Garden i kakav je osećaj ući u Karnegi Hol. O.K. – sve je to lepo, ali to svi znamo.

Ali, šta ne znamo o Njujorku? Ili, šta manje znamo?

Što se ovog novinara tiče, najveće iznenađenje – dobro iznenađenje – bila je činjenica da su svi – i beli i crni i čokoladni i kosooki i bogati i siromašni – u toj meri ljubazni da vam se čini da su samo čekali da vas sretnu, pa da kompletiraju život.

Can I help you?

čim zapaze da se nešto okrećete i blejite, i da ne znate na koju stranu treba da pođete, eto ih:

Can I help you?

Osmehnuti, optimistični, dobronamerni. Neobično.

Neobično, ali vam stvara paradoksalan osećaj: deža vi. Kao da ste samo na kratko izbivali iz Njujorka, pa ste se vratili. Osećate se prirodno, kao da su to lično vaše ulice, kao da celog života pazarite u Sitareli (lanac prehrambenih prodavnica: od salate do plećke morskog psa), kao da su prodavci vaši dugogodišnji prijatelji.

To je jedna od mnogih tajni Njujorka: čini se da Velika jabuka samo čeka na vas.

Kao drugo, očekivali smo snažno prisustvo policije – jaka su sećanja na 11. septembar – očekivali smo da ćemo zapaziti strah na licima Njujorčana koji, jel’ tako, žive pod stalnom pretnjom od terorističkih napada. Ništa od toga. čak i na aerodromu, čuvenom Džej-Ef-Keju, apsolutno normalna situacija: o dugim cevima ni govora, policajaca ima kao u centru Niša – dakle nema ih – kontrole su uobičajene, i svode se na osmehe, čak i zezanje.

Sad, niko nije toliko blesav da misli da su Njujorčani pustili bezbednost niz vodu: verovatno smo okruženi nevidljivim sistemima zaštite, verovatno oni crni neprozirni džipovi parkirani po uglovima ulica nešto znače, ali činjenica je da straha definitivno nema. Možda tome doprinosi i neobična bezbednosna filozofija, koju smo čuli od jednog njujorškog prijatelja:

Kakav strah? Pa zar vi mislite da teroristi mogu da pobede Njujork? A kako, moliću lepo? Bomba? Pa, ako imate tu nesreću da se u pogrešno vreme nađete na pogrešnom mestu, onda je to, jednostavno, bad luck. Loša sreća. Može, uostalom, i grom da vas udari, može zemljotres da vas zadesi, možete da sretnete serijskog ubicu, može žena da vas otruje, svašta može da vam se desi ako ste u pogrešno vreme na pogrešnom mestu.

A njujorški život će u svakoj varijanti ići dalje.

Tako je rekao jedan sasvim običan građanin Njujorka.

Ima čak i anegdota o terorizmu. Na primer, Njujorčani kažu da neudata tridesetpetogodišnja žena ima više šansi da naleti na teroriste, nego da se uda.
Njujork. Preveliki grad za pretesan novinski prostor.

čitaoci ostaju uskraćeni za nebrojene tajne ovog apsolutno neverovatnog megalopolisa.