Kosovsko pitanje svetsko pitanje?

Jednostrano proglašena nezavisnost južne srpske pokrajine, definitivno je otvorila širom vrata separatistima širom sveta-a nije ih malo. Prema nekim procenama u svetu ima više od 300 separatističkih pokreta. Ukoliko bi se desilo da odluče da istovremeno krenu u napad, negde oko 75 odsto svetskog kopna bilo bi u ratu!
Na Evropskom tlu postoji negde oko dvadesetak pokreta koji žele da se odcepe od matice i pripoje drugoj zemlji. Da pomenemo samo neke evropske zemlje koje imaju problem sa separatistima: Španija (Baskija, Katalonija, Andaluzija), Turska (jugoistočna Anadolija), Francuska (Korzika, Bretanja) Gruzija (Abhazija i južna Osetija) Ukrajina (čečenija), Azerbejdžan (Nagorno Karabah) Finska (Olandska ostrva), Severna Irska, južni Tirol, Rodezija, Zapadna Makedonija….
Van evropskog tla, cela Afrika „gori“ povremeno (zapadna Sahara i Maroko, Etiopija i front za oslobođenje Ogadena…i mnogi drugi). Nema dela sveta koji je izuzet od problema separatizma koji je sve ozbiljnija pretnja miru i bezbednosti. Iznad svega pretnja prerogatima državnosti kao što su suverenitet i teritorijalni integritet!
Zato je, takozvano, kosovsko pitanje od svetskog značaja. Jednostrano proglašena nezavisnost Kosova i Metohije kruna je višedecenijskog procesa otimanja vrlo značajnog dela srpske teritorije u korist dominacije zapadnog uticaja u ovom delu sveta!
Agresija, upriličena kroz akciju poznatiju kao „Milosrdni anđeo“ bila je predvorje instaliranja treće po značaju američke vojne baze Bondstil, etničkog čišćenja srpskog naroda i naseljavanja Albanaca na petnaest odsto teritorije koja je vekovima pripadala Srbima!
Storniranje međunarodnog prava i povelje UN, bilo je neophodno da bi se proveli interesi Vašingtona. Najbrutalnije su pogažene postojeće Rezolucije i struktura i organizacija međunarodne zajednice. Proterana je misija OUN i instalirana misija EU poznatija kao misija vladavine prava alijas EULEKS.
Da Vas podsetimo tih se dana vodila žestoka rasprava u Parlamentu koja je razotkrila plan i program Brisela i Vašingtona da se preko SSP (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju) izdejstvuje srpsko (de fakto) priznanje jednostrano proglašene nezavistosti južne pokrajine. Posle toga prihvatanje pravno neutemeljene misije EULEKS i konačno provođenje Išingerovog plana o podeli Kosova i Metohije!
Rezultat: lobisti Zapada proveli su prve dve tačke…treću će, pretpostavljamo, na proleće; a Parlament Srbije je postao zona „zabranjenih letova za opoziciju preko teritorije nezgodnih pitanja!“
Zvanična Srbija pokreće šatl diplomatije i s kraja na kraj pokušava da se izbori s talasom priznanja KiM, s jedne strane.
S druge strane pokreće se procedura pred međunarodnim sudom pravde u Hagu koje bi trebalo da donese savetodavno mišljenje povodom proglašenja nezavisnosti države koja je nastala na separatizmu i terorizmu, a sada se održava na čistom kriminalu i to sve uz podršku velikih sila Zapada!
Od odluke petnaesotrice sudija Međunarodnog suda pravde zavisiće poredak celokupnog sveta. Ovo Veće „staraca“ mora dobro da odvaga svoju odluku odlučujući između očuvanja atributa državnosti (suvereniteta i integriteta) ili politike sila koje stoje iza svih separatističkih pokreta u svetu!
Da neće biti lako, neće!
Kakva će odluka biti? Nadamo se za Srbiju pozitivna. Ukoliko se to desi, valja priznati uspeh protagonistima ovog procesa (ma koliko to kao oponentima te političke opcije bilo teško!)
Svi koji poseduju državotvornu svest i pretenduju da budu odgovorni i prema naciji i prema državi ovde bi trebalo da dođe do konsenzusa. Drugo je već pitanje, šta posle sa savetodavnim mišljenjem međunarodnog suda pravde koje nikoga ne obavezuje…ali, priznajemo, štiti one postulate koje se trude da ponište protagonisti novog preuređenja sveta!
Ukoliko Sud presudi po volji onih koji su stali na stranu separatista i terorista (nekada prepoznatljivih kao UčK) to će biti jednako bacanju upaljene šibice u bure baruta!
Kako bilo, posle odlučivanja Međunarodnog suda pravde u Hagu, ništa više neće biti isto na međunarodnoj političkoj sceni. Ostaje da sačekamo mišljenje savremenog međunarodnog pravnog ili političkog poretka! Tada ćemo nedvosmisleno znati da li smo preživeli „sačekušu“ ili smo „nestali u prevodu“ menija majstora zapadne kuhinje.

Za i protiv
Osmog oktobra 2008. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju 63/3 (A/63/L.2) kojom, a na osnovu člana 65 Statuta Suda, traži da Sud da savetodavno mišljenje povodom sledećeg pitanja: „Da li je jednostrano prglašena nezavisnost od privremenih institucija pokrajine u skladu s međunarodnim pravom?“
Međunarodni sud pravde, održava javno saslušanje u kom učestvuje trideset zemalja od 1 do 11 decembra 2009 godine i to sledećim redom:
Utorak, 1. decembar 2009 Srbija (tri sata) posle nje autori jednostrano proglašene nezavisnosti (tri sata.). Ostale zemlje u saslušanju učestvuju u podjednakom vremenu od 45 minuta.
Sreda, 2. decembar: Albanija , Nemačka, Saudijska Arabija, Argentina;
četvrtak 3. decembar. Austrija, Azerbejdžan, Behrein, Belorusija;
Petak 4. decembar: Bolivija, Brazil, Bugarska, Burundi,
Ponedeljak 7. decembar: Kina, Kipar, Hrvatska, Danska;
Utorak 8. decembar: Španija, Sjedinjene američke države, Ruska Federacija, Finska;
Sreda, 9 decembar:Francuska, Jordan, Norveška,
četvrtak, 10. decembar: Holandija, Demokratska Narodna Republika Laos, Rumunija, Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske;
Petak 11. decembar: Venecuela i Vijetnam.