Kompromis u raspravi o imigarantskoj reformi u SAD

Iako skoro ništa nije navodilo na mogući kompromis između demokrata i republikanaca u američkom Senatu u raspravi o Predlogu novog imigracionog zakona, u četvrtak su senatori došli do važnog sporazuma, koji je negde na pola puta između predloga Demokratske partije i već ranije u Kongresu usvojenog predloga zakona predsednika Buša.

Ukratko, novi zakonski predlog predviđa da ilegalni emigranti koji su u Americi duže od pet godina, a procene kažu da ih je oko sedam miliona, mogu steći pravo na zelenu kartu bez napuštanja zemlje, oni koji su ovde između dve i pet godina moraju napustiti SAD i u svojoj zemlji čekati dozvole za rad, a oni koji su ilegalci manje od dve godine biće deportovani u zemlju svog porekla. Naravno, paket podrazumeva i primenu mera za pojačanu bezbednost granica i kompletnu reformu imigracionog sistema, kako ubuduće ne bi bilo ilegalnih emigranata u ovolikom broju.
Uticajni senator DŽon Merk Kejn, jedan od tvoraca predloga, ponovio je da reforma sistema više ne može čekati, a da je ovaj predlog dovoljno dobar da zadovolji interese obe strane. I predsednik Buš je prihvatio objavljeni kompromis, ali je naglasio da zakon mora biti detaljno razrađen, a zatim upućen Kongresu na ponovnu raspravu.
Ipak, čini se da je ova vest, uprkos mnogim nedoumicama, dokaz da će se izaći u susret najvećem broju ilegalnih emigranata, na čiju su snagu u jednom trenutku političari zaboravili, ali razmišljajući o narednim izborima, koji su uvek veoma blizu, shvatili da se neki ustupci moraju napraviti.

Uprkos dvopartijskom kompromisu, konzervativni republikanci nisu nimalo zadovoljni predlogom, tvrdeći da niko nema pravo da amnestira 10 miliona ljudi koji su prekršili zakon ulazeći u ovu zemlju. Oni tvrde i da Kongres neće imati neophodnu većinu za usvajanje ovakvog zakona.

Očigledno je da za ilegalne imigrante još nije vreme za slavlje, jer će ne samo zakonska već i tehnička procedura ostvarivanja ovih prava trajati mesecima i sigurno biti tesno povezana sa predsedničkim izborima 2008. godine, kada će se obe strane boriti za glasove jakih etničkih grupacija i lobija. Na ovom pitanju dobijaće se i novembarski izbori za Senat i Kongres, a možda i zataškavati mnoge afere iz Bele kuće i sadašnje administracije. Ipak, o ovom pitanju se dugo nije ovako konkretno razgovaralo, pa i najsumnjičaviji ipak veruju da je reforma na pragu i da može podrazumevati selektivnu amnestiju, ma koliko da je predsednik Buš bio protiv nje.

Detalji predloga zakona

Biće ovo prva ozbiljna reforma imigracionog sistema, 20 godina nakon što je Ronald Regan dao amnestiju. Detalji zakona kažu sledeće – ilegalni imigranti koji su u SAD duže od pet godina mogu dobiti legalni status ukoliko plate kaznu od 2.000 dolara, plate zaostale poreze na zaradu, nauče engleski jezik i američku istoriju . Šest godina nakon toga mogu dobiti zelenu kartu, a posle još pet godina i američko državljanstvo.
Oni koji su u zemlji između dve i pet godina moraju napustiti Ameriku i u svojoj zemlji čekati radnu dozvolu, koju bi im administracija garantovala kroz program „radnika gostiju“. Ilegalci koji su ovde manje od dve godine biće obavezni da napuste zemlju.
Sa druge strane, novi zakonski predlog predviđa i 1,5 miliona radnih dozvola za privremene radnike u poljoprivredi u roku od pet godina. Predlog detaljno predviđa i načine za pojačanje bezbednosti granica prema Meksiku.