Kome smeta ćirilica?!

Stravični pritisci na “Vesti” se ne smanjuju! Najveći deo tiraža koji se štampa na ćiriličnom pismu u ponedeljak se nije našao na kioscima u brojnim gradovima Nemačke, Švajcarske, Austrije, Francuske i Holandije.

Paketi sa ćiriličnim izdanjem “Vesti” nisu dopremljeni čak ni u delove najvećih evropskih gradova: Pariza, Liona, Beča, Salcburga i Ciriha, a nisu se našli ni u većini kiosaka u nemačkim gradovima poput Berlina ili Šturgarta.

Svakodnevne opstrukcije

O tome da ćirilično izdanje “Vesti” ne može da se nađe na kioscima u brojnim gradovima Evrope, još jednom su nas prvi obavestili naši čitaoci iz tih mesta sa pitanjem zbog čega su opet uskraćeni za svoj primerak.

Ovo je poslednja u nizu, sada već svakodnevnih opstrukcija koje “Vesti” doživljavaju poslednjih šest meseci.

O političkim i ekonomskim pritiscima smo već pisali, a sada smo u obavezi da vam predočimo i ozbiljne probleme sa kojima smo suočeni u vezi sa distribucijom našeg lista, a direktna su posledica kampanje protiv jedinih dnevnih novina srpske dijaspore.

Samo u proteklih šest meseci, ćirilično izdanje “Vesti” 12 puta nije došlo ni do jednog kioska u celoj Evropi. U ovom periodu, u više desetina slučajeva primerci “Vesti” na ćiriličnom pismu mogli su da se kupe jedino na teritoriji SR Nemačke jer nisu distribuirani u druge države. I na kraju, a možda i najvažnije – u poslednjih pola godine primerci “Vesti”, bez ikakvog jasnog razloga, ne stižu do svih prodajnih mesta koja su definisana ugovorom.

Jasno, za svaki od ovih problema vezanih za distribuciju novina, izdavači “Vesti” su tražili zvanična objašnjenja od našeg generalnog distributera.

Do sada je jedino nepobitno utvrđeno, a ovo prevashodno ističemo zbog naših čitalaca – da se propusti ne događaju našom krivicom, a da su meta isključivo naše novine dok svi drugi dnevni listovi iz Nemačke i EU nemaju ovu vrstu “problema”.

Zbog brojnih čitalaca koji svakodnevno zovu i u neverici su o čemu je reč, dužni smo da opteretimo Vašu pažnju sa pojedinostima koje inače ne bi trebalo da budu predmet pažnje jer je reč o tehničkim detaljima pripreme, štampe i distribucije dnevne štampe.

Sve dnevne novine u Nemačkoj, a tako je i u celoj Evropi imaju sklopljen ugovor sa generalnim distributerom kojim je precizirano u kom tiražu i na kojim prodajnim mestima će se prodavati.

Tanjug
Smeta im i Srpska crkva: Patrijarh Porfirije

Lažna opravdanja

Međutim, svaki generalni distrubuter pod sobom ima na stotine podizvođača, odnosno poddistributera i transportnih preduzeća koje tiraže dnevne štampe šalju u određene zemlje, a zatim sledeći poddistributeri u tim državama to isto čine vezano za gradove i konkretna prodajna mesta.

Taj proces distribucije počinje čim se čitav tiraž dnevnih novina odštampa jer je njihova obaveza da ga preuzmu iz štamparije, pa u slučaju da dnevni primerci treba da se transportuju van granica Nemačke, prva obaveza je da ih prevezu do Logističkog centra u kome se tiraž razvrstava na države gde će biti upućen, a zatim, za svaku od država EU kreće poseban konvoj kamiona sa svom dnevnom štampom za sledeći dan.

Ta procedura važi za sve vodeće nemačke štampane medije, pa tako i za “Vesti”.To je i logično zato što se i prodajemo na istim mestima.

Međutim, ispostavilo se da kada poddistributeri zaduženi za ovaj deo posla treba da pošalju u Logistički centar primerke samo našeg lista, u poslednjih šest meseci, malo-malo, pa dođe do situacije da oni ne uspeju da stignu na vreme mada je od štamparije do Logistike oko 20-ak kilometara i za tu razdaljinu, zavisno od dana imaju od 60 minuta do dva sata.

Tako je postala praksa da tiraž naših novina ne stiže da bude raspoređen za slanje u druge države zato što je “bila gužva” ili je vozilo “ostalo bez goriva”. Kada se takva objašnjenja ponove previše puta shvatite da ipak nije reč o slučajnosti jer je tako nešto apsolutno nemoguće.

Drugi problem sa kojim se “Vesti” suočavaju je u vezi sa distribucijom našeg lista u zemljama gde bez ikakvih, ili zanemarljivih problema izlazimo poslednjih 30 godina.

Antisrpska kampanja

U poslednjih pola godine smo suočeni sa ozbiljnim problemom da tiraži naših novina pređu granicu Nemačke, ali da se ne isporuče na predviđene adrese.

U više slučajeva smo utvrdili da faktički nisu ni izvađeni iz kamiona, a zatim, dodatni ogroman problem, što na samim prodajnim mestima prodavci – samoinicijativno ne žele da ih postave sa objašnjenjem da je “reč o ruskim novinama” mada smo baš na tim kioscima – svakodnevno, prisutni pune tri decenije!

Pritom, objašnjenje o “ruskom mediju” dobijamo najčešće kada su na naslovnoj strani “Vesti” ili Njegova svetost, patrijarh srpski Porfirije ili predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić!

Podsećamo “Vesti” od prvog broja ne menjaju svoju uređivačku koncepciju.

Sa misijom da budu most koji će povezati otadžbinu i rasejanje, u informativnom bloku svakodnevno predočavamo sve najznačajnije događaje iz matice, dijaspore i sveta, a samim tim pišemo i dajemo adekvatan prostor i o aktivnostima dve najistaknutije ličnosti za Srbe, a to su, poglavar Srpske pravoslavne crkve i predsednik države.

Upravo ovaj bitan podatak nas uverava da nije posredi nikakva “antiruska”, već – antisrpska kampanja!

Postaje sasvim jasno da su orkestrirani napadi na jedini dnevni list srpske dijaspore intenzivirani sa pojačanim pritiscima na Srbiju, a sa jedinim ciljem da srpska dijaspora ostane bez svog jedinog dnevnog glasila na maternjem jeziku i ćiriličnom pismu.

Izdavači “Vesti” postavljaju pitanje javnosti EU i Srbije – da li je Evropa došla u fazu kada je uništavanje ili onemogućavanje nekih dnevnih novina “legitimno” samo zato što su te države u otvorenom ili prikrivenom ratu sa zemljom odakle su rodom njeni državljani.

I sledeće, ništa manje bitno, a za Srbe u dijaspori i najbolnije pitanje – znači li to da je ćirilica na udaru samo zato što vizuelno podseća na pismo nekog drugog naroda – u ovom slučaju ruskog?

Nestanak struje?!

Na sve probleme koje “Vesti” imaju najmanje smo ih očekivali i imali sa štamparijom koja je jedna od najvećih u Nemačkoj i sa nama ima veoma korektan poslovan odnos.

Nažalost, u ovih šest meseci doživeli smo i da u jednoj od najmodernijih štamparija u Nemačkoj, čitav tiraž “Vesti” ne izađe uz objašnjenje da je došlo do “osmočasovnog nestanka struje”.

Želimo da verujemo da je i to u 21. veku zaista moguće!

Vrh ledenog brega

Ovo je, nažalost, samo vrh ledenog brega političkih i ekonomskih pritisaka na jedini dnevni list na srpskom van granica Srbije.

Podsetićemo da od aprila u Švajcarskoj traje aktivna kampanja albanske zajednice, najbrojnije manjinske zajednice u ovoj državi, da “Vesti”, kao jedini srpski štampani medij, zvanično bude ukinut, odnosno da se zabrani da izlazi.

EPA
Opet na meti: Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Lakoća izgovorenog

Od našeg generalnog distributera neformalno smo dobili objašnjenje da “Vesti” ne dolaze do kioska zato što su nas “pomešali” sa ruskim medijima. Blago rečeno, zapanjeni smo “lakoćom” izgovorenog.

Podsećamo da su “Vesti” posle “Politike” i “Novosti” najstarije srpske dnevne novine, da smo na tlu Evrope jedan od najtiražnijih listova manjinskih zajednica i da su ispred nas samo turske dnevne novine jer je turska populacija deset puta brojnija.

Takođe, a kada je reč o brojkama.

“Vesti” u zbiru svog tiraža uveliko premašuju dnevne novine svih eks-JU republika, a istovremeno naši čitaoci su i Bošnjaci, Hrvati, Crnogorci, Makedonci…

Zbog činjenica da izlazimo već 30 godina na tlu Evrope gotovo svaki drugi Nemac, Francuz ili Švajcarac odlično zna da smo srpski medij i to cene o čemu su do sada pisali i svedočili najprestižniji mediji i distributerske kuće.

Kome smeta ćirilica?!