I kamen medi u Sokolovićima

Selo Sokolovići, u kome se nalazi zaselak Vranješ, ispod brda Devetak, udaljeno je desetak kilometara od glavnog puta koji povezuje Han Pjesak i Sokolac. Kažu da je u ovom selu rođen Mehmed Paša Sokolović, iako ga svojataju i žitelji sela istog imena, u Bosni, kod Rudog.

Ovo selo poslednjih godina mnogi su napustili, ali Obren Petrušić i njegove pčele nisu. Iz Sokolovića pogledom obuhvatiš gotovo sve bosanske planine, a vide se u daljini i Durmitor i Stara Planina. To nepregledno prostranstvo, uglavnom napuštenih cvetnih polja i livada, raj je za Obrenove pčele radilice.

Potrebno je da 20 hiljada pčela ode u pašu i da u košnicu donese kilogram nektara. Obren kaže da su stari pričali da pčele odlaze daleko od pčelinjaka onoliko koliko i ovce odu na pašu udaljenu od staja.

Obren ima stotinu košnica pčela u svom pčelinjaku u Sokolovićima. Njegovi preci, deda Pero i otac Timotije, takođe su se bavili pčelarstvom.

Još kao dečačić Obren je pravio male košnice i u njih donosio bumbare i njihovo saće koje je nalazio u zemlji po livadama.

Od 1984. godine Obren se počeo baviti masovnom proizvodnjom meda. Nabavio je 30 košnica i ubrzo pčelinjak povećao na stotinu rojeva, onoliko koliko može zajedno sa svojom suprugom da opslužuje.

„Nema pravog ni krivog meda – ili je med ili nije. Ja proizvodim samo med i sav prodam kod kuće. Ide k’o alva“, kaže nam Obren i dodaje da je u njegovom pčelinjaku rekordna bila 1988. godina, kada mu je jedno pčelinje društvo dalo 120 kilograma meda.

Godine 2012. našao sam četiri tone meda, pa sam tako u proseku imao 40 kilograma po košnici. A prošla godina bila mi je najlošija. Po pčelinjem društvu imao sam samo kilogram i 300 grama meda“, iskren je Obren.

Obrenov pčelinjak je statični, a njegove pčele imaju dovoljno paše u Sokolovićima za narednih hiljadu godina.

„Ovaj predeo prepun je borovine i mirisnog lekovitog bilja. Tu lepu aromu koju ima moj med, daje mu trava majčina dušica. Nju pčele najviše vole. I iz kamena, u Sokolovićima, raste trava koja medi, pa pčele zuje i po kamenju. Kažu, ako bi nestalo pčela koje pomažu da se biljke razmnožavaju, život na zemlji ubrzo bi se ugasio“, zaključuje Obren.