Folklor je vise od igre

U prostorijama Centra „Jugoslavija“, iz Ofenbaha, održan je u nedelju sastanak predstavnika i umetnickih rukovodilaca petnćstak jugoslovenskih i srpskih klubova Nemacke, koji su ucestvovali na nedavno održanoj Saveznoj folklorijadi u Berlinu. Inicijator ovog okupljanja je Rale Beguš, umetnicki rukovodilac „Sloge“ iz Cufenhauzena.
Sastanak je otvorio Beguš, rekavši da je to njegova licna inicijativa, da nema veze sa klubom, jer mu je zabranjeno da govori u ime svog kluba, a želeo je, kako rece, „da se pogledamo u oci“.
Nezadovoljan je odlukama žirija, a nezadovoljni su, kaže, i neki drugi klubovi, pa je on želeo da ih zaštiti i govorio je i u njihovo ime. Primedbi na pretek, od nacina kako je ocenjivana igra, nošnje, pa pevanje, orkestar…
Prisutni su bili i predsednik Saveza srpskih i jugoslovenskih udruženja Nemacke Mica Cetkovic i predstavnici organizatora folklorijade u Berlinu, clanovi udruženja „Vuk Karadžic – Braca Grim“ i „Mladost“ iz Berlina, koji su i ovom prilikom, od prisutnih, dobili pohvale za dobar rad i dobru organizaciju.

Uglavnom, svake godine, a razloga je više, ponavlja se ista prica kojoj, po svemu sudeci, nema kraja. Posle svake folklorijade, ima slavlja, ali i nezadovoljstva. Ovog drugog uglavnom kod onih koji se nisu visoko plasirali ili kvalifikovali. Neki govore da su deca kivna, a deca uglavnom vole da igraju i da se druže. Reklo bi se da su ipak najkivniji pojedini umetnicki rukovodioci. Neki, naime, žive od toga, pa im cesto od plasmana na folklorijadi zavisi angažman u klubovima.
To potvrduje i Mica Cetkovic, koji za nezadovoljstva optužuje umetnicke rukovodioce folklornih klubova, koji rovare i svoje nezadovoljstvo plasmanom svoga kluba prenose na decu i njihove roditelje.
Po recima ucesnika razgovora u Ofenbahu, izbor žirija na folklorijadama je problem kome treba posvetiti najvecu pažnju. Clanovi žirija ne bi smeli imati svoje koreografije u takmicenju – receno je i naglašeno da bi ubuduce organizatori morali da svim ucesnicima smotri daju bodovne liste na uvid. Ne kao povod za rasprave, vec da klubovi mogu da analiziraju svoj rad i svoju igru.
Ipak, culo se u razgovoru da ce se sve nekako rešiti i dogovoriti, ali teško da ce se naci takav žiri, koji ce „za 24 ucesnika dodeliti 24 prva mesta“.

Posle duge i na momente žucne rasprave, ucesnici sastanka su zakljucili da moraju da naprave svoj pravilnik o ucešcu u takmicenju.
Izabrana je radna grupa od šest clanova, na celu sa Svetlanom Ilic iz kluba „Oro“ iz Frankfurta, koja ce do kraja aprila napraviti predlog pravilnika, koji bi posle desetak dana na godišnjoj skupštini Saveza, posle rasprave, bio i usvojen. Taj pravilnik bice poslat i organizatorima Evropske folklorijade, na Pale. Nemacka ima najveci broj klubova i ucesnika na Evropskoj folklorijadi i organizatori treba da znaju po kojim kriterijima se radi u ovoj zemlji.
Organizacija folklorijade je ozbiljan, komplikovan i veliki posao. Zbog toga, Savez mora, receno je, uložiti više napora, da klubovi i udruženja budu o svemu na vreme informisani i da se radi po dogovoru, a ne kampanjski i bez nekog preciznog plana. Ne može se sve raditi u „minut do dvanćst“, jer treba voditi racuna i o tome, da je igranje folklora u dijaspori zaista više od igre. Uostalom, da je tako potvrduje i sve prisutnija takmicarska atmosfera i odsustvo zajednickog slavlja na kraju takmicenja. A kada je vec tako, onda i organizacija i pravila nadmetanja moraju biti krajnje jasni i precizni, da bi foklorijade bile nadmetanje, ali i pesma, igra, druženje, veselja, sloga, i respektabilna manifestacija ocuvanja svoga identiteta.

Optužbe na internetu

Na internet-stranici „Jeleka“ iz Vupertala pojavilo se pismo u kome jedna devojcica optužuje predsednika kluba „P. P. NJegoš“ iz Švebiš Gminda, Milorada Jancera, da je docekao na ćrodromu predsednicu žirija Bogdanku đuric i da ju je svojim kolima dovezao do sale u Berlinu, što je bila idealna prilika da sa njom napravi dogovor i tako osvoji trece mesto. Milorad Jancer je ovo sa negodovanjem odbio, kao najobicniju laž.
– Ne zameram ništa ovoj devojcici, jer se tacno zna ko se bavi ovakvim izmišljotinama i ko ih širi. Docekom žirija se bavio organizator, a moje društvo se do sada, bez obzira na plasman, uvek ponašalo pristojno – kaže Jancer.

„Obaveštajni“ rad

Na sastanku je, kroz pricu ucesnika, uoceno da se clanovi nekih folklornih klubova, pored igre, bave i obaveštajnim radom i spletkarenjem. Naime, igraci jednog kluba su primetili da orkestar drugog kluba ne zna nemacki. To je bio znak za uzbunu i dojavu da je orkestar kao pojacanje stigao iz otadžbine.