Američko razumevanje srpskih prilika

Dnevnik srpskog srednjoškolca uz Americi

Na današnji dan pre dvesta godina, rođen je čarls Darvin. Zbog toga nam je na početku časa američke istorije, profesor podelio kopije članka iz novina, od pre tri godine, u kome je opisana namera školskog odbora grada Rio Ranča, da u školama zabrane učenje Darvinove teorije. Objašnjenje je bilo, da se mnogi učenici izjašnjavaju kao strastveni katolici i da se učenjem takve teorije ugrožavaju njihova ljudska prava. Situacija je bila posebno komplikovana jer je školski odbor bio sačinjen od tri čoveka, od kojih su dva bili sveštenici i profesori iz srednje katoličke škole. Odluku o ukidanju Darvina poništile su više njumeksičke i federalne vlasti.

Već treću sedmicu za redom, na ovom času, imamo porodične prezentacije. Prošlog petka, profesoru sam rekao da nemam sav materijal koji je on izlistao kao neophodan. Preporučio mi je da, kao i ostali učenici na razmeni kojima je predavao, napravim prezentaciju svoje zemlje. Odmah sam mu rekao da mi se ideja sviđa.

Tako je danas došao red na mene. Na početku sam pomenuo i da smo mi u Srbiji, nedavno, takođe imali problem sa Darvinom, ali da ga ipak i dalje učimo. Po molbi, ukratko sam prešao preko srednjovekovne istorije, što bi profesor rekao, da osete to vreme do kojeg američka istorija ne doseže. Reakcije i pitanja očekivano su stizali na pojmove: manastir, dinastija, turska osvajanja, pravoslavna crkva. Koja je razika između manastira i crkve? Koja je razlika između turskog osvajanja i Holokausta? Koja je razlika između katolika i pravoslavaca?

Od trenutka kada su Turci poraženi pa do sredine dvadesetog veka smenjivale su se dve dinastije. Na brzinu sam pomenuo poznatog Gavrila Principa i pokušao što pre da dođem do Drugog svetskog rata, teme koja ih sve interesuje i o kojoj trenutno učimo, ali su me zaustavili. Neka pitanja su me i prilično iznenadila. Koja je razlika između srpskih Obrenovića i Karađorđevića i američkih Republikanaca i Demokrata? Rekao sam im da je jedna sigurna razlika u dužini vremena tokom kog su se smenjivali na vlasti.

Stigao sam i do Tita i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i pitanja: u čemu je razlika između socijalizma i komunizma? Kada su shvatili da je Titova socijalistička Jugoslavija bila komunistička zemlja, zapitali su: zašto SAD nisu bile protiv komunizma u Jugoslaviji i otkud toliko slika na kojima se Tito grli sa američkim predsednicma? Gospodin Eberhart je podigao ruku i zamolio me da odgovori. On, kao i uvek, ima dobra objašnjenja:

-Amerika je tada rekla: jeste, Tito je komunista, ali nije ni na ruskoj ni na našoj strani, pa bolje da nam bude prijatelj takav, nego neprijatelj sa Rusijom iza leđa.

Pitanja su se nizala, a svako je bilo logično i neočekivanije od prethodnog. Kako se istorija bližila sadašnjosti, bilo mi je sve teže odgovarati. čemu cepanje Jugoslavije? čemu Milošević? čemu bombardovanje? čemu rat u Bosni? Zašto je Kosovo problem? Jste li vi danas demokratska zemlja? Koja je razlika između premijera i predsednika i ko je od njih važniji?

Potom su na moje veliko olakšanje, pitanja počela da odlaze na drugu stranu, daleko od politike. Gde si kupio te patike? Šta ti si najviše sviđa u Americi? Bi li voleo ovde da živiš? Gde su lepše devojke? Sa koliko godina smete da konzumirate alkohol? Ima li puno trudnih devojaka po vašim srednjim školama? U koje si sve zemlje putovao? Šta u Srbiji misle o nama? Vole li u Srbiji Obamu? Šta vi tamo jedete? Imate li Koka-Kolu i ,,Mek’’? Je li tamo skuplje živeti? Šta je najčudnije što si ovde video? Šta će ti nedostajati kad se vratiš u Srbiju?

– Nedostajaće mi nekoliko prijatelja, ,,Heršis’’ čokolada, brza meksička hrana ,,Tako Bel’’ i ,,Karls Junior’’ hamburgeri.