35 godina Srpske nacionalne akademije u Kanadi

U jesen 1981. godine Srpska nacionalna akademija (SNA) je zvanično registrovana kao neprofitna, humanitarna organizacija sa specijalnim poreskim statusom, a kreiran je i logo Akademije.

„To je bila zvanična multikultura u Kanadi, koja je bila zvanično promovisana i svim etničkim grupama je davala pomoć, i moralnu i materijalnu. U isto vreme, u Jugoslaviji je početak velikih političkih nemira, posle Titove smrti koji je umro 80-te, podizanje glasova vodećih intelektualaca širom Jugoslavije, a u Srbiji vidna je aktivnost Francuske 7. Na pozorišnim daskama Ateljea 212, Zvezdara teatra, osvajaju se verbalne slobode sa političkim nabojem“, rekla je Sofija Škorić, predsednica SNA.

U narednih 12 godina održane su značajne konferencije, objavljena dvojezična knjiga o Đuri Jakšiću, a Matija Bećković, Brana Crnčević i Danko Popović su, u organizaciji SNA, imali velike severnoameričke turneje.

Po objavljivanju Vremena smrti Dobrice Ćosića u Americi, poznati pisac i akademik bio je gost Univerziteta Toronto i Srpske nacionalne akademije.

„Ugled naše Akademije je bio u opasnosti. Pitanje je bilo da li će srpski intelektualci i patriote uspeti da nametnu srpskoj zajednici kulturni odnos prema nacionalnoj književnosti“, naglasila je Sofija Škorić.

Na svečanoj Akademiji govorili su i bivši episkop kanadski, vladika Georgije, a u ime ambasadora Srbije u Kanadi, Mihajla Papazoglua, konzul Spasoje Milićević.

Ambasador Džejms Biset je i ovom prilikom ponovio da je bombardovanje Srbije bilo velika greška, objašnjavao aktuelni politički trenutak u svetu i naglasio da Srbija treba da nastavi putem neutralnosti. Dobio je najtopliji aplauz.

Specijalni gost Akademije bio je Siniša Kovačević, a evo kakvu Srbiju želi:

„Srbiju za koju može da se živi, i iz koje će se odlaziti širom sveta, zato što je to stvar srca, intelektualnog i profesionalnog izazova, želje da se nešto nauči, a ne stvar socijalne prirode“, rekao je Kovačević.

Na ovom skupu evocirana su sećanja na gostovanja Mome Kapora, Ljube Tadića, Aleksandra Berčeka, a Sofija Škorić je za narednu godinu najavila objavljivanje monografije u kojoj će biti pomenuti svi zaslužni za rad i ugled ove organizacije.