Deca zaslužuju pomoć matice

Uredništvo časopisa „Vitez“ i Aleksandar Čotrić, član Odbora
Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u okruženju, razgovarali su sa
đacima škole SPKD Prosvjeta i čitali im pesme i aforizme.

– Učenje jezika je najvažniji deo u očuvanju nacionalnog
identiteta. Neka se ne naljute drugi koji kažu da je to možda
informisanje, vera, običaji ili folklor. Smatram da je jezik osnovna
odlika svake nacije, pa i srpske. Samo ako deca od najranijeg detinjstva
nauče maternji jezik, ostaće to što su bili u trenutku rođenja –
istakao je Čotrić u izjavi za „Vesti“.

On smatra da Prosvjetina škola zaslužuje još značajniju pomoć matične države.

– Mi ćemo kao resorni skupštinski odbor ukazati na njen značaj
prilikom sledećeg konkursa kako Ministarstva kulture, tako i Uprave za
saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, da se moraju izdvojiti veća
materijalna sredstva za nastavnike, udžbenike, dolazak dece u Srbiju –
najavio je on.

Srđan Mijalković, predsednik odbora SPKD Prosvjeta u Austriji, kazao je
da trenutno škola ima tri razreda, odnosno da projekat, Škola srpskog
jezika, koji obuhvata i Mali hor, broji oko 150 dece, a da tokom godine
naraste i na 200.

– Bilo bi lepo da dobijemo podršku države, Ministarstva prosvete i
to ne samo finansijsku, već u obliku svedočanstva, jer se radi po
programu po kojem radi Dopunska nastava u Švajcarskoj i Nemačkoj. Nama
je nezavidna situacija jer nemamo svedočanstva – objasnio je on.
Mijalković na podršci posebno zahvaljuje Srpskoj pravoslavnoj crkvi u
Beču i ističe da je škola dobrovoljna. Roditelji žrtvuju slobodno vreme
jer smatraju da je važno da dovedu decu da uče maternji jezik.

Projekat Škola srpskog jezika otpočeo je sredinom septembra 2013. godine. Cilj je da se srpskoj i drugoj deci koja to žele, a žive u Beču, omogući da uče i neguju srpski jezik i kulturu, kako bi kod njih sačuvali i povećali osećaj nacionalne pripadnosti i vezu sa maticom, kao i jačanje svesti o svom nacionalnom i kulturnom identitetu.
Nastavu na srpskom jeziku realizuju profesori srpskog jezika koji predaju u austrijskim osnovnim školama ili profesori koji imaju pedagoško obrazovanje i iskustvo u radu sa učenicima.

Bez dopunske škole 25.000 đaka

Više od 25.000 dece srpskog porekla je u školskom sistemu Beča i ona
nemaju priliku da nauče srpski jer nema dopunske nastave. U austrijskim
školama, ako ima dovoljno đaka, postoje razredi u kojima se uči veštački
jezik „bosanko-hrvatsko-srpski“. Bosanski, srpski i hrvatski jezik se u
austrijskim osnovnim školama predaju kao jedan jezik.
– Nadamo se pre svega da ćemo od matice dobiti podršku, ali i da će
zemlja u kojoj živimo shvatiti da smo i mi njihovi građani i da je
podrška pravom maternjem jeziku nešto što čini dobro državi. Što bolje
deca znaju maternji, naučiće bolje nemački jezik, a i učiti bolje,
postati stručnjaci – kaže Mijalković.
On se nada da će pomoć institucija biti veća i da se formalizuje ono što već postoji.

– Postoji veliki broj naših građana koji se aktivno trude da im deca uče maternji jezik – rekao je on.

Raspored nastave i proba

Prosvjetina škola održava nastavu nedeljom od 12 do 14 časova u crkvi
Vaskrsenja Hristovog – 2. bečki okrug, u crkvi Rođenja Presvete
Bogorodice – 16. bečki okrug, kao i razred u 3. okrugu (Gerlgasse 14),
nedaleko od crkve Svetog Save. Probe Malog hora Prosvjete u 3. okrugu
(Gerlgasse 14) ponedeljkom od 18 do 19 časova. Postoji i Mala pričaonica
za predškolsku decu koja se održava svake nedelje od 11.30 u biblioteci
hrama Svetog Save (Veithgasse 3, 1030 Wien) i biblioteci hrama
Vaskrsenja Hristovog (Engertstrasse 158, 1020 Wien).