VIZE BI SAMO POGORSSALE POLOZZAJ ROMA U SRBIJI

Zentralrat der Serben in Deutschland
Централни савет Срба у Немачкој

PRESSE INFORMATION – PRESSE INFORMATION – PRESSE INFORMATION – PRESSE INFORMATION

VIZE BI SAMO POGORSSALE POLOZZAJ ROMA U SRBIJI

Berlin, 29.10.2012 (ZSD) – Centralni savet Srba u Nemacckoj (ZSD) u svom saopsstenju za javnost upozorava nemaccku Vladu od ponovnog uvodjenja viza za gradjane Srbije. Srpskom narodu nisu potrebni novi zidovi ni brane. Zemlja je kandidat za EU, a uvodjenje viza bi u ovom trenutku bio pogressan signal. To bi u Srbiji samo navuklo bes na ionako zapostavljene i diskriminisane Rome, strahuje ZSD.

Prema podacima ove organizacije, od 2009.godine je stotine hiljada gradjana Srbije iskoristilo vizne slobode da konaccno poseti rodjake u Nemacckoj. Ponovnim uvodjenjem viza bi preko pola miliona srpskih migranata bilo odsecceno od svojih porodica i prijatelja, a rastucha ekonomska i nauccna razmena izmedju dve zemlje bi se ponovo ograniccila. ZSD skreche pazznju da samo jedan mali deo pripadnika romske i albanske manjine podnose zahteve za azil u Nemacckoj, dok u Srbiji zzivi 28 priznatih autohtonih narodnih manjina.

Sa punim respektom prema ljudiskoj sudbini svakog izbeglice pojedinaccno, ZSD konstatuje da posle 50 godina socijalizma u Srbiji nisu samo manjine zzrtve enormnih drusstvenih i ekonomskih promena. One su segment celokupne drusstvene zajednice koja se medjutim nalazi u dramaticcnom previranju. Posle secesionisticckih ratova 90-tih godina, a onda i ekonomske i politiccke izolacije zemlje, najvechi deo stanovnisstva u Srbiji zzivi ispod egzistencijalnog minimuma. Svaki drugi fakultetski obrazovan gradjanin bi zeleo da napusti Srbiju, a realna stopa nezaposlenosti se procenjuje na 40 odsto. Beznadezznu privrednu situaciju osechaju ne samo etniccke manjine, nego i milioni penzionera koji sa minimalnim penzijama zzive ispod egzistencijalnog minimuma, bolesnici i ljudi sa potrebama u jednom propalom i korumpiranom zdravstvenom sistemu, kao i stotine hiljada ratnih invalida i veterana jugoslovenskih ratova, za koje niko nije nadlezzan. Pored toga je od 90-tih prema podacima UNHCR u Srbiji registrovano preko 400.000 srpskih izbeglica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i sa Kosova, ssto je oficijelno najvechi broj izbeglica u Evropi. Medju njima su i izbegli Romi sa Kosova i iz Bosne i Hercegovine, koji nemaju nikakvog izgleda da se vrate u predjassnje domovine. U Srbiji prema tome ima visse manjina i marginalnih drusstvenih grupa koje bi mogle da potraze spas u egzilu. Zbog toga problemi treba da se ressavaju tamo gde su nastali, i to hitno, zahteva ZSD.

Savet podsecha da je EU uslovila ukidanje viza sa spremnosschu za prihvat nezzeljenih izbeglica. Tom zahtevu srpska Vlada redovno izlazi u susret. Medjutim, trazziti od Srbije da svoje gradjane sprecci da putuju je zapravo krssenje medjunarodnog prava. Predstava da gradjani Srbije na osnovu njihovog etnicckog porekla budu na granicama izbacivani iz autobusa je nezamisliva. Time se Srbiji svesno smessta.

U jednoj od najbogatijih zemalja sveta kao ssto je Nemaccka, sa perfektnim sskolskim sistemom, integracija obrazovno udaljenih slojeva joss uvek predstavlja veliki drusstveni izazov. Beskonaccna debata o integraciji dossljaka svakodnevno pruzza dokaze, koji idu tome u prilog. Srbiji je potreban iskren partner i podrsska zemalja EU u savladavanju problema , umesto ssto se jednako gnjavi ssecherom, hlebom i biccem. Rezultat tog uslovljavanja je da je samo 40 odsto Srba u medjuvremenu za pristup zemlje EU. A i njih je sve manje.

Nemaccka u svemu tome ima posebnu istorijsku odgovornost. Za poslednjih sto godina ona je tri puta vodila razorne ratove protiv male Srbije. Ti ratovi su duboko usadjeni u istorijsku svest Srba. I pored toga je Nemaccka najvechi ekonomski partner Srbije, koja je sa oko milijardu evra u poslednjih deset godina pomogla drusstvenu i privrednu izgradnju zemlje. Srbija che se i u buduchnosti morati voditi pozitivnim istorijskim iskustvom dveju zemalja (a ima i toga) nego negativnim.

Romima u Srbiji na zzalost nije bolje, ali ni lossije nego Romima u Slovacckoj, Madjarskoj, Rumuniji ili Bugarskoj , koje su sve cclanice EU. ZSD zato pozdravlja planove Unije da unapredi integraciju Roma na Balkanu i da se tim pitanjem ozbiljno pozabavi.

S tim u vezi ZSD zahteva:

1. Potpunu drusstvenu integraciju Roma u Srbiji

2. Sprecciti zloupotrebu azilantskog prava. Proklamovanje Srbije kao sigurne zemlje. Skrachenje postupka za dobijanje azila. Izbeglicama iz Srbije obezbediti: smesstaj, odechu i hranu. Ukinuti novcanu naknadu za izbeglice iz „sigurnih zemalja“.

3. Priprema Roma za povratak u Srbiju. U postupcima pre dobrovoljnog povratka ciljano podrzzati sskolsku i profesionalnu integraciju u Srbiji: profesionalna orijentacija i profesionalno obrazovanje

4. Ekonomska podrsska: direktno podspesivanje nemacckih firmi u okviru njihove politike zapossljavanja, podspesivanje upossljavanja Roma ( vidi Roma Investment Found ili firma Hämmering AG), podrsska romskim projektima u okviru razvojne saradnje (CIM, IOM, GIZ)

5. Ukljucivanje Roma u ekonomski sistem Srbije: plansko nastanjivanje kroz sticanje vlasnisstva, osposobljavanje Roma za poljoprivredu, malu proizvodnju (manufakturne) ili zapossljavanje u etnicckim nissama.

6. Podrska u obrazovanju: Brza i konsekventna integracija romske dece i naroccito mladih u nemaccki sskolski sistem za vreme ograniccenog boravka. Naroccito omladinu i odrasle motivisati za profesionalnu obuku i u tome ih ispratiti. Uccenje srpskog jezika i opismenjavanje kao osnovne pretpostavke za integraciju u srpski sskolski sistem prilikom povratka u Srbiju.

7. Podrska u prevenciji: Umesto da se Srbi stalno denacifikuju i demokratizuju, nemaccke fondacije bi kroz preventivni obrazovni rad trebalo da objasne Romima u Srbiji koji su migranti pozzeljni u Nemacckoj, a koji ne. Tako bi se izbeglo da srpski sluzzbenici (uglavnom policija na graniccnim prelazima) Romima moraju da objassnjavaju nemaccka pravila o izbeglicama.

8. Evropska integracija: Razvoj celokupnog integracionog koncepta za Rome sa regiona Balkana uz zajedniccko uccessche svih zemalja.

Za buduchnost oko 800.000 Roma u Srbiji je neophodno da se oni, kao i druge nacionalne manjine, integrissu u srpsko drusstvo. Integraciju moraju Romi sami da sprovedu. Za to su im potrebne sopstvene elite, koje che da povedu taj integracioni proces.Na njima samima je da se ojaccaju i osposobe da bi imali prednosti od opssteg drusstvenog dobra. Srpska drzzava je takodje obavezna da podrzzi njihov put ka integraciji.

ZSD istovremeno zahteva da se pokrene opsta drustveno-politicka diskusija o situaciji Roma na Balkanu. Romantizovanje romskog naroda od strane odredjenih zapadnoevropskih boraca za gradjanska prava ili kosmopolitskih elita ne vodi cilju i ne ressava realne probleme Roma.

Romi su test za demokratiju svakog pojedinaccnog drusstva, a ne samo srpskog! Nijedna zemlja se ne mozze pohvaliti da je uredila njihov status nacionalnih manjina, dokle god se oni osechaju ugrozzeno. Zar nije posstenije da se kao jedan od kriterijuma za ulazak u EU uzme i dostignuti nivo integracije Roma? To bio tada bio ispit za ccitavu Evropu, smatra ZSD.

Dodatni tekstovi u vezi situacije Roma u Srbiji: http://www.owep.de/artikel/339/roma-in-serbien-vergangenheit-gegenwart-zukunft
Grafika: Prostranjenost Roma u Evropi
Foto: „Integracija Roma od opsteg drustveno-politickog znacaja za Srbiju“, prof Vitomir Mihajlovic, predsednik Nacionalnog saveta Roma Srbije i mr Milan Cobanov, podpredsednik Centralnog saveta Srba u Nemackoj

VERÖFFENTLICHUNG KOSTENLOS UNTER ANGABE DER QUELLE!
OBJAVLJIVANJE CELOG TEKSTA ILI DELOVA TEKSTA SA NAVEDENIM IZVOROM BESPLATNO!

Presseanfragen/Kontakt za medije:
Milan Cobanov, M.A.
Vorstandssprecher/portparol
cobanov@zdsd.de
Mobil: + 49 (0) 1 62 – 1 34 26 33

Zentralrat der Serben in Deutschland e.V.
Hauptstadtbüro Berlin
Postfach 19 11 41
14001 Berlin
Telefon: +49 (0) 30 – 30 83 94 32
Telefax: +49 (0) 30 – 30 83 94 31
Mail: kontakt@zdsd.de
www.zentralrat-der-serben.de