Velika pljačka Srba!

Vlada u Podgorici predložila povećanje poreza na nepokretnosti,pa će samo od državljana Srbije sa kućama i stanovima u Crnoj Gori naplatiti 6,3 miliona evra godišnje

Crnogorci su rešili da slabu turističku sezonu naplate preko leđa stranaca koji imaju kuće i stanove u Crnoj Gori, prvenstveno srpskih državljana. Vlada u Podgorici predložila je povećanje stope poreza na nepokretnosti, a prve procene pokazuju da će se od tog harača“, u opštinske kase od građana Srbije slivati dvaput više novca nego do sada, odnosno 6.300.000 evra godišnje.

Tokom protekle letnje sezone broj gostiju na Crnogorskom primorju je bio veći nego prošle godine, ali je prihod bio znatno manji. Vlasti u Podgorici su se dosetile“ da je razlog tome što veliki broj stranaca, pre svega Srba i Rusa, letuje u svojim ili kućama prijatelja, a snabdeva se najčešće u samoposlugama i na pijacama. Zato su brže-bolje predložene izmene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti…

Opštine pune budžet

Po tom predlogu, stopa poreza na nepokretnosti ubuduće bi bila u rasponu od 0,10 do 1,00 odsto tržišne vrednosti stana ili kuće, a konačan iznos bi određivala opština u kojoj se objekat nalazi. Trenutno je taj raspon od 0,08 do 0,80 odsto, s tim što su opštine već najavile da će biti restriktivnije, odnosno da će određivati poreze bliže gornjoj granici. Prema prvim procenama, za stan od 60 kvadrata, kada se usvoje izmene zakona, plaćaće se oko 500 evra godišnje, umesto dosadašnjih 250.

TURISTIčKA TAKSA

Ako ne žive u svojim nekretninama u Crnoj Gori, građani Srbije plaćaju i turističku taksu (izjednačeni su sa domaćinima) koja se obračunava tako što se svakih 15 kvadrata tretira kao jedan ležaj za koji se plaća 80 centi mesečno.

Nezvanični podaci (jer zvanični ne postoje) govore da stranci u Crnoj Gori poseduju više od 1,5 miliona kvadratnih metara stanova, kuća, vila i poslovnog prostora, najviše naravno na primorju. Državljanima Srbije, kažu isti izvori, pripada polovina tog prostora, odnosno oko 750.000 kvadrata. Prevedeno u prosečne“ stanove od 60 kvadrata, za koje će morati da izdvajaju 250 evra više na godišnjem nivou (u 750.000 kvadrata ima 12.500 takvih stanova), to znači da će samo po tom osnovu crnogorske opštine dodatno naplatiti 3.125.000 evra godišnje od građana Srbije (12.500 stanova po 250 evra više).

Beograđanka Ljiljana Savić, koja ima stan od pedesetak kvadrata u Budvi, kaže da razmišlja da ga proda.

– Novo povećanje poreza predstavljalo bi veliki udar na naš kućni budžet. Moja tročlana porodica može da letuje u Bugarskoj samo za novac koji bi trebalo da izdvajamo za porez. A da ne pričam koliko novca dajemo za ostale troškove. Zbog toga ozbiljno razmišljamo da prodamo stan – žali se Savićeva.

Spas od bankrota

Dugogodišnji turistički radnik iz Budve, koji je insistirao da mu ne objavljujemo ime, kaže za Press da nije tajna da sezona na Crnogorskom primorju nije bila sjajna.

– Srbi, naši tradicionalno najbrojniji gosti, okrenuli su se drugim destinacijama – Grčkoj, Turskoj, Italiji, Španiji… Ove godine kod nas su letovali uglavnom oni koji ovde imaju kuću ili stan, ali i njihovi gosti, rođaci ili prijatelji. S druge strane, mnogi hoteli duž obale ostali su prazni. Ista situacija je i sa Rusima. To je naljutilo naše turističke radnike, a nadležni povećanjem poreza hoće malo da smire situaciju i povećaju priliv novca u opštinske kase – otkriva izvor Pressa.

Predsednik Pokreta za promene Nebojša Medojević kaže za Press da aktuelna vlast, u stvari, najavama da će podići porez na nekretnine pokušava da spase od bankrota opštine koje su u teškoj finansijskoj situaciji!

– Zaposleni u lokalnoj upravi u Budvi pet-šest meseci nisu primili platu. Vlast ovim merama samo gasi požar pokušavajući da opštine, koje su se našle u vrlo teškoj situaciji zbog nerealnih planova i sumnjivih investicija, spase od bankrota. Oni hoće da pomognu opštinama da zakrpe ogromne rupe u budžetima i to tako što će jednako oporezovati sve građane. Ali to nije u redu! Teret bi trebalo prebaciti na one koji imaju veći broj nekretnina i bave se njihovim izdavanjem, a običan svet, ljude koji imaju jedan objekat za odmor, trebalo bi oporezovati razumnom stopom koja neće ugroziti njihov standard – upozorava Medojević.

U Ministarstvu finansija Crne Gore potvrdili su nam da je među stranim vlasnicima nekretnina najviše onih iz Srbije i Rusije. Slede Britanci, Irci, Jermeni, Norvežani, Holanđani, Slovaci, Francuzi… Međutim, tačne podatke o broju stranih vlasnika nema niko, jer je ogroman broj kuća i stanova, pogotovo na primorju, prodat bez papira i dozvola za gradnju.