Povodom 170 godina od rođenja Nikole Tesle, u Klubu RTS-a u Beogradu nedavno je predstavljena knjiga „Rekli su o Nikoli Tesli” Svetlane Matić iz Beča. Istovremeno je otvorena i izložba posvećena velikom naučniku, koja se u zgradi Radio Beograda, sa ulazom iz Svetogorske ulice, može pogledati do 31. avgusta.
O autorki i njenom dugogodišnjem radu na očuvanju srpskog kulturnog nasleđa u rasejanju govorila je Ana Marija Simonović, koja je u ime domaćina pozdravila okupljene. Podsetila je da je Svetlana Matić pedagog, književnica i publicistkinja koja živi i radi u Beču, a svojim stvaralaštvom i kulturnim angažmanom povezuje Srbiju i rasejanje.
Autorka je brojnih knjiga i izložbi posvećenih znamenitim ličnostima srpske kulture, istorije i nauke. Kao osnivač i predsednica Austrijsko-srpskog kulturnog društva Vilhelmina Mina Karadžić u Beču, Svetlana Matić godinama radi na očuvanju srpskog jezika i kulturnog identiteta, kao i na jačanju veza između matice i srpske zajednice u Austriji. Za svoj rad dobila je niz domaćih i međunarodnih priznanja, među kojima su Zlatna medalja za zasluge Republike Srbije i Teslina zlatna medalja Tesline naučne fondacije.
Knjiga „Rekli su o Nikoli Tesli“ predstavlja sedamnaesto književno delo Svetlane Matić. Kroz pisma, istorijske izvore, svedočanstva, biografske i bibliografske podatke, kao i autentične fotografije, knjiga donosi višeslojnu sliku Teslinog života i stvaralaštva.
U njoj su obrađeni njegovo detinjstvo, školovanje, naučni rad, patenti i priznanja, ali i porodični i privatni život, odnosi sa savremenicima i poseta Beogradu. Epistolarna forma daje delu posebnu dinamiku i omogućava čitaocu da se približi Tesli ne samo kao naučniku, već i kao čoveku čije je delo trajno promenilo svet.

Foto: arhiva S. Matić
Program je bio posvećen naučnom i kulturnom nasleđu Nikole Tesle, pronalazača čije ideje i danas snažno utiču na savremenu nauku i tehnološki razvoj. Izložba je koncipirana kroz arhivsku građu, dokumenta, fotografije i svedočanstva koja osvetljavaju najvažnije trenutke iz njegovog života i rada, uz poseban naglasak na očuvanje kulture sećanja.
U pripremi izložbe učestvovali su Austrijsko-srpsko kulturno društvo Vilhelmina Mina Karadžić, Matematička gimnazija, Univerzitet Union Nikola Tesla, Tesla naučni centar Vardenklif, Istorijska kuća Nikole Tesle sa Long Ajlenda i drugi partneri.
O stvaralaštvu i društvenom angažmanu Svetlane Matić govorio je dr Marko Lopušina, novinar i publicista. On je istakao da autorka Nikolu Teslu sagledava kao srpskog genija i građanina sveta, naučnika koji je, prema njegovim rečima, „stvorio našu budućnost i osvetleo čovečanstvo”. Posebno je naglasio Svetlanin višegodišnji rad među Srbima u Austriji i ulogu koju ima u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta u rasejanju. Ocenio je da je Svetlana Matić među najangažovanijim srpskim kulturnim delatnicima u dijaspori, ističući njen doprinos jačanju prijateljstva između srpskog i austrijskog naroda.
U muzičkom delu programa nastupio je vokalni ansambl Brojanic. Zahvaljujući se organizatorima, učesnicima i publici, Svetlana Matić govorila je o manje poznatim detaljima iz Teslinog života. Naglasila je da izložba, kroz odabrane dokumente i svedočanstva, predstavlja omaž naučniku čiji je doprinos svetskoj nauci i tehnici nemerljiv, ali i poziv da se njegovo delo čuva od zaborava i približava novim generacijama.
Nakon zvaničnog dela programa, gosti su nastavili druženje uz fotografisanje, razmenu ideja, kontakata i iskustava, kao i posluženje koje je pripremila autorka.
Izvor: Rasejanje.info








