Svetosavski bal na Seni bio i ostao tradicija srpske duše u srcu Pariza

svetosavski-bal-na-seni-bio-i-ostao-tradicija-srpske-duse-u-srcu-pariza
Svetosavski bal na Seni bio i ostao tradicija srpske duše u srcu Pariza

U subotu uveče (31. januara 2026.) održan je 22. čuveni Svetosavski bal na reci Seni, na čuvenom brodu kompanije Bato muš u najlepšem gradu svetlosti Parizu. Nikada veće interesovanje za bal nije vladalo iz drugih zemalja kao ove godine, gde su pored predstavnika srpskog rasejanja iz više gradova u Francuskoj i mnogobrojnih francuskih političara i uglednih pravednika bili prisutni i mnogi Srbi iz Nemačke, Holandije, Švajcarske, Srbije, Austrije, Češke, Republike Srpske, Italije, Španije i Norveške.

Reklama

Pariz je poznat po svojim svetlima a plovidba Senom i pogled na gradske znamenitosti – daju balu specifičnu, gotovo filmsku atmosferu, što ga razlikuje od drugih sličnih događaja u srpskom rasejanju. Pogled na Ajfelov toranj, čuvenu katedralu Notr Dam, prelepe građevine Pariza i još lepše mostove itekako privlače mnoge Srbe i njihove prijateljem iz čitavog sveta.

Foto: Rasejanje.info

Stoga ne čudi što iz godine u godinu vlada sve veće interesovanje za ovu manifestaciju. Svetosavski bal na Seni nosi snažnu simboliku očuvanja identiteta: povodom Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja, Srbi u Parizu javno afirmišu jezik, veru i kulturu u srcu Francuske.​ Istovremeno je i diplomatsko-kulturna scena vrlo vidljiva – na balu se često okupljaju predstavnici ne samo srpske zajednice, crkve, kulturnih udruženja već i francuski gosti i prijatelji Srbije, što događaj pretvara u neformalnu kulturnu razmenu i jačanje francusko-srpskog prijateljstvo, koje je poslednjih godina itekako Srbima u Francuskoj postalo važno. Upravo to je i glavni razlog što se na balu mogu videti mnoga poznata francuska lica itekako poznata srpskom rasejanju u Parizu sa okolinom, od političara, lekara, advokata, gradonačelnika, pa do odbornika u gradskim opštinama, muzičara, inženjera, privrednika…

Skup je blagosiljao protojerej-stavrofor Željko Simović, starešina hrama Svete Petke u Bondiju, a svi prisutni na brodu zajedno sa njim (pa i Francuzi na francuskom) izgovarali molitvu Oče naš. Članovi parohijskog hora Svete Petke (osnovanog pre nepunih godinu dana) otpevali Svetosavsku himnu (uz podršku prisutnih) čime je bal zvanično i otvoren.

Foto: Rasejanje.info

Glavni organizator Petar Gojković je u ime udruženja Mondo Kult i Singi Art pozdravio sve prisutne. David Jakovljević, predsednik Saveza Srba Francuske je takođe pozdravio sve prisutne ističući da su organizatori ovoga bala ova dva udruženja i da će Savez Srba Francuske, dosadašnji organizator i koorganizator uvek biti partner u ovakvim događajima i da se Savez okrenuo drugim akcijama i manifestacijama koje su važne za srpsku zajednicu.

Obraćajući se prisutnima Jakovljević je poslao je poruku i na srpskom i francuskom jeziku. „Imam jedan san – i vi ćete ga sam mnom ostvariti. Želim, da zamislimo, da je ovaj brod Srbija, u kome živimo svi radosno, veselo, složno, da smo braća i sestre i da ovaj naš brod, koji se zove Srbija, plovi ka uspehu”. Ujedno zahvalio se Petru Gojkoviću na organizaciji bala i što je svima omogućio da se decenijama sastaju na Svetosavskom balu u Parizu.

U toku večere dok se plovilo Senom goste su zabavljali orkestar Petra Gojkovića (koji je prošle godine obeležio 50 godina postojanja) izvodeći najlepša dela srpske starogradske i današnje muzike kao i Lora Prešak, čuvena francuska šansonijerka. Kretala se Senom „Lađa francuska”, pevalo se Tamo daleko, Pukni zoro, Ovo je Srbija, Ružo rumena… a manifestacija je počela Kraljevim kolom u izvođenju KUD Biseri iz Dransija, koje ove godine obeležava 50 godina postojanja. Divna Borjanka, ponovo nikoga nije ostavila bez daha, a Francuzi su se raspitivali za tu čuvenu melodiju Vlastimira Pavlovića Carevca.

Nastupio je posebni muzički talenat, višestruki svetski šampion Đorđe Perić iz Bijeljine. Sa svojih 15 godina osvojio je prva mesta na gotovo svim festivalima harmonike u svetu, te je više puta izlazio na bis a odsvirao je i nekoliko melodija sa čuvenom grupom Bistrik Bilje Krstić, koji su takođe nastupili i ujedno počeli obeležavanje 50 godina rada veoma slavne i poznate umetnice (Bilje Krstić). Publika je zajedno pevala sa Bistrikom i Biljom Krstić. I poznati mladi muzički talenat, makedonski pevač i muzičar iz Pariza Danijel Trenčovski oduševio je sve prisutne na brodu, a oduševljena publika je takođe zajedno pevala sa njim.

Foto: Rasejanje.info

Goste na srpskom i francuskom jeziku su pozdravili Petar Gojković i Katarina Mijić.

Ovaj bal je kruna „Svetosavskih dana” u Parizu i okviru koje se organizuje i Svetosavska akademija i panel diskusija. Bal je kao i svih ovih godina bio uz večernje toalete, svečanu večeru, orkestar i muzičke nastupe, folklorni i prigodan kulturni program posvećen Svetom Savi. Atmosfera je kao i do sada bila filmska -Pariz se ogledao u vodi, a svetla grada su slavila srpsku dušu. Gosti su oduševljeni kombinacijom tradicionalnih elemenata (srpski narodni plesovi, duhovne i etno pesme su dobro ukomponove sa savremenijim muzičkim izrazom, što mu daje karakter mosta između starijih i mlađih generacija u srpskom rasejanju.

Među mnogobrojnim gostima prisutni su bili i Žan-Len Lakapel, doskorašnji poslanik evropskog parlamenta, čiji je pradeda odlikovan od kralja Srbije na Solunskom frontu i koji je danas u funkciji Upravnog odbora francuske Partije nacionalnog okupljanja Mari l Pen i koji je nedavno na poziv Republike Srbe boravio na slavi R. Srpske i koji se borio i bori za prava Srba na Kosovu i Metohiji. Takođe prisutna je bila Kati Žankovski kandidatknjinja na predstojećim izborima za gradonačelnicu u gradu Bondiju kraj Pariza, lokalni odbornici, sprski privrednici iz Švajcarske, Nemačke, Srbije, Holandije…

Foto: Rasejanje.info

„Za moju decu, rođenu u Parizu, ovo je veza sa korenima”, bila je glavna poruka mnogih roditelja na brodu, koji su gotovo u glas izgovorila ovu rečenicu kao da je ovo da im posebno drago što su bili na bolju da pokažu i Francuzima, ko su, zašto je za njih važan svetosavski duh i poruka Svetoga Save. Kao što smo i prethodnih godina naveli bal je jedan od prepoznatljivih okupljanja srpske zajednice u Francuskoj, sa jasnom porukom da i predstavnici treće pa i četvrte generacije Srba u Francuskoj rade na očuvanju identiteta u rasejanju, gde mlađe generacije, rođene u Francuskoj, uče korake tradicije.

I Svetosavski bal i ove godine nije bilo samo druženje na Seni, nije bio samo ples i radost prisutnih na brodu – bila je to afirmacija kulture u srcu Evrope. Dok Sena teče, srpski duh opstaje, spajajući prošlost i budućnost.

Više fotografija se nalazi na FB stranici Rasejanje.info

Izvor: Rasejanje.info

Detaljnije