SVET PUN LJUDI DOBRE VOLJE

Braća, 21-godišnji Jagoš i 16-godišnji, još maloletni Milojica Bulatović iz Berana, od nedavne smrti oca primorani su da izdržavaju svoju kompletnu jedanaestočlanu porodicu, radeći najteže građevinske i druge fizičke poslove na Crnogorskom primorju. To im donosi zaradu kojom pokrivaju najosnovnije potrebe svoje braće, sestara, majke Dragane i stare bake.
– Nismo ostavljeni na milost i nemilost sebi – kaže Jagoš koji je u Budvi preuzeo nove donacije čitalaca „Vesti“ i zahvalio se u ime svoje porodice donatorima iz Australije i Nemačke.
– Pomažu nam mnogi dobri ljudi. Još uvek živimo u jednoj sobi u izbegličkom kampu, kao kad smo stigli sa Kosova. Sreća u nesreći je što smo brat i ja fizički ojačali i možemo da radimo. Imamo dobre poslodavce, mada nemamo penzijsko i invalidsko osiguranje. Molimo boga samo da se ne razbolimo mi ili neko od naših najmilijih. Kao izbeglice, nemamo rešeno pitanje lečenja – nastavlja Jagoš.
Priča o Bulatovićima našla se u „Vestima“ počektom godine kada suostali bez glave porodice Branislava, oca, muža i sina. Od tada donacije stižu posredstvom naše Redakcije sa izrazima dubokog saučešća.

Kako je suđeno

Anonimni donator iz Nemačke, koji je godinama slao svakog meseca po 30 evra izbegličkoj porodici Mileusnić u Srpske Toplice kod Banjaluke, a koja se nedavno vratila u Hrvatsku, odlučio je da dve neuručene donacije preusmeri Bulatovićima. Oni mu se zahvaljuju, a Dragana kaže da uvek biva onako kako je suđeno.

Iz nemačkog grada Frajbega javila se Jelena čavić. Dragani Bulatović napisala je sestrinski toplo pismo, a 200 evra poslala je u nadi da će im bar malo pomoći u ovim tužnim vremenima. Najavila je i mogućnost da ih poseti.
– Voleli bismo da vidimo i upoznamo Jelenu čavić, kao i sve ljude koji nam šalju pomoć. Zahvalni smo im do neba. Oni su nam pomogli da ne izgubimo nadu da je svet stvoren od dobrih ljudi i zbog dobrih ljudi.
Ovo je poruka Dragane Bulatović koja je ostala sama da podiže devetoro dece, od trenutka kada joj je iznenadna smrt odnela muža u 47. godini života.

Roditeljska solidarnost

Narednih dana reporteri „Vesti“ dogovoriće se sa Bulatovićima o mestu susreta, kako bi im uručili novu donaciju od 200 evra koju je poslao bračni par Vesna i Dragutin Milošević iz Toronta, rodom iz Arilja.
– Mi imamo ćerkicu Mariju staru 18 meseci koja nas potpuno okupira. Zato nam je teško i da zamislimo kako je roditi i odgajati devetoro dece, a posebno kada se ostane bez supružnika – objašnjava 27-godišnja Vesna Milošević razloge koji su nju i njenog muža naveli da pomognu Bulatovićima.

Nesreća koja je snašla porodicu preminulog Branislava utoliko je veća što ih život nemilosrdno kažnjava još od 1999. godine, kada su, kao i većina njihovih sunarodnika, morali da napuste Kosovo i ostave sve što su imali. Doselili su se u Berane iz đakovice.
Od tada Bulatovići, sa kojima je i majka preminulog Branislava, žive u dvadesetak kvadrata u baraci prognaničkog naselja Rudeš kod Berana, a jedini prihod im je upravo penzija Draganine svekrve, u iznosu oko 80 evra. To nije dovoljno ni za goli život, čak ni uz sezonsku zaradu sinova. Stoga je dobrodošla svaka pomoć koja stiže od zemljaka iz dijaspore i otadžbine.