Srpske iseljenike ne zanima kultura

I Australijanci mahom gledaju američke naslove, a filmadžije se obavezno bave i nečim drugim, inače ne bi preživeli, kaže rediteljka iz Sidneja Jasna Krsmanović

Australijske teme nisu mi bliske. Zato i želim da moj prvi dugometražni igrani film bude o devojci sa Balkana, izbeglici iz Bosne, koja počinje da živi u Sidneju, kaže Jasna Krsmanović, filmska i TV rediteljka i producentkinja iz Sidneja.

Jasna Krsmanović (36) ovih dana se posle pune decenije prvi put obrela u Beogradu kako bi našla koproducente za svoj film Osveta. ćerka pozorišnog glumca, reditelja i organizatora Draga Krsmanovića, rođena je u Zrenjaninu, a zbog očevog posla, odrasla je u Sarajevu. Za vreme rata dobili su izbegličku vizu i otisnuli se na drugi kontinent. Tamo je završila TV i filmsku produkciju na Univerzitetu tehnologije u Sidneju, kao i režiju u Australijskoj filmskoj školi. Realizator je programa na televiziji Es-Bi-Es, namenjenoj različitim etničkim zajednicama.

Vodi producentsku kuću Sinepoet. Snimila je dokumentarni film Pjero, uvršten u programe španskih i australijskih festivala, kao i kratki metar Upozorenje, ovaj film može imati titlove, komediju, toplu ljudsku priču o ljudima sa prostora bivše Jugoslavije.

– Stalno sam zaposlena na televiziji, a novac za filmove nalazim tako što konkurišem za fondove. U Australiji nije retkost da ljudi sami finansiraju svoje filmove novcem koji zarade na drugoj strani. Filmadžije tamo obavezno imaju neki drugi, stalan posao koji često nije povezan sa umetnošću, objašnjava naša sagovornica.

Nada se da bi film sa radnim naslovom Osveta mogao da bude australijsko-srpska koprodukcija.

– Volela bih da radim sa ovdašnjim glumcima. U Australiji bi mi stvarno bilo teško da pronađem glumicu koja bi na srpskom i na engleskom jeziku igrala junakinju.

Za razliku od azijskih useljenika koji pokazuju interesovanje za umetnost, srpska zajednica u Australiji se ne bavi kulturom – dodaje Krsmanovićeva. Ona kaže da joj je teško da među ljudima odavde pronađe saradnike ili potencijalne finansijere svojih naslova.

– Nije mi pošlo za rukom da prikupim novac za film o bombardovanju Srbije.

Australijski sineasti snimaju filmove o Aboridžinima, kaže Jasna Krsmanović. Imigranti se drže svojih tema: Libanci u trilerima obrađuju kriminal, Grci se šale u vrlo gledanim komedijama, a Vijetnamci se bave zemljacima koji na brodovima stižu na obale nove domovine.

Ona i dalje svuda sa sobom nosi kameru i snima čim joj se neko učini dovoljno zanimljivim. Tako je nastao i Pjero – film o čoveku koji provodi vek na plaži u Sidneju i tvrdi da je najbolji život uz zvuke talasa i pogled na galebove.

Ali, Jasna Krsmanović publiku za svoje radove pre svega vidi u Evropi. Australijanci ne gledaju ni domaće, ni strane filmove. Osim američkih.

– Jedino što ljude natera da idu u bioskop je holivudski hit, doživljaj koji se upotpunjuje brdom kokica i masne hrane.