Srpske ikone na putu za Vatikan

Katolička crkva preko organizacije „Vitezovi Malte“, reda direktno odgovornog Vatikanu, posljednjih mjeseci intenzivno radi na scenariju preuzimanja tri srpske svetinje, ikone Bogorodice Filermose, ruke Jovana Krstitelja i čestice časnog krsta, koje se trenutno nalaze u Cetinjskom manastiru u Crnoj Gori, saznaje „Fokus“ od izvora iz SPC u Crnoj Gori.

Scenario se odvija preko Filipa Vujanovića predsjednika Republike Crne Gore, i bivšeg predsjednika Mila đukanovića koji po instrukcijama iz Vatikana zagovaraju da tri svetinje budu smeštene u kapelu iznad Cetinjskog manastira, čiju bi izgradnju finansirala država.

– Kakva je to kapela koju finansira država. Ko će da služi u toj kapeli. Možda političari. Neviđeno je da se država upliće u unutrašnje stvari Crkve. Sve se radi bez konsultacija s vladikom Amfilohijem, a nije konsultovan ni prestolonasljednik Aleksandar Karađorđević, vlasnik svetinja – objašnjava naš izvor.

Nadležnost nad kapelom je podeljena, a kako je dogovoreno, kapelom bi trebalo da upravlja fondacija u kojoj bi predstavnike imali Narodni muzej Crne Gore, Mitropolija crnogorsko-primorska, Opština Cetinje, Vlada Crne Gore i predstavnici svih zemalja koje su donirale izgradnju svetilišta, a u kojima su boravile ove tri relikvije.

– činjenica da će i druge zemlje imati nadležnost, kao i izjave crnogorskog rukovodstva da ove svetinje pripadaju svima, stvaraju zabrinutost – upozorava naš izvor.
Sprega Vatikana sa crnogorskim rukovodstvom naslućuje se u činjenici da sin Filipa Vujanovića studira u Vašingtonu na jednom od katoličkih instituta.

– Prašina oko srpskih svetinja digla se u Rusiji i Grčkoj. Iz ove dvije zemlje stižu ozbiljna upozorenja da će doći do žestokih razračunavanja nastave li se nastojanja da se svetinje izuzmu od SPC – navodi naš izvor.
U prilog ovim navodima govori i pismo koje je vladika Amfilohije uputio Aleksandru Karađorđeviću, u kojem je zatražio da se ove svetinje sačuvaju.
– Prestolonasljednik je prema saznanjima odgovorio da je potrebno sve učiniti kako svetinje ne bi bile izmeštene u državnu kapelu. Jasno je da je kapela prva stepenica u transportu svetinja u Vatikan – objašnjava naš izvor.

Putešestvije svetinja
Oktobra 1993. gromoglasno je odjeknula vijest da se ruka Jovana Krstitelja, čestica časnog krsta i ikona presvete Bogorodice Filermske, čije se autorstvo pripisuje jevanđelisti Luki, nakon Jerusalima i Rodosa, počivale su na Malti, dok ostrvo 1798. nije pokorio Napoleon.
Nakon toga svetinje su dobile prebivalište kod ruskog cara Pavla Prvog, da bi ih njegov nasljednik, car Aleksandar Drugi preneo u Gatčino, nedaleko od Petrograda, a poslije revolucije 1917. relikvije su prenete iz Rusije, gdje ih je do smrti čuvala Marija Fjodorovna, majka posljednjeg ruskog cara Nikole Drugog Romanova.

Poslije njene smrti, ruski mitropolit Antonij Hrapovicki, ih je preselio u Srbiju i povjerio ih kralju Aleksandru Karađorđeviću. Svetinje su čuvane u dvorskom hramu Svetog Andreja Prvozvanog na Dedinju, a po početku Drugog svetskog rata kralj Petar Drugi predao ih je manastiru Ostrog, gdje su ostale sve do 1952. godine.
Nakon više od 20 godina čuvanja u depou Službe državne bezbjednosti, vlasti su 1978. česticu časnog krsta i ruku Svetog Jovana predale Cetinjskom manastiru, a Filermosu Narodnom muzeju.