Uprkos tome što su za predstojeće izbore određena 93 biračka mesta, 12 više nego na izborima 2023. godine, broj biračkih mesta sam po sebi, naglasio je Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), nije dovoljan pokazatelj dostupnosti glasanja.
„Važno je gde su ona raspoređena i koliko su stvarno dostupna građanima koji su se prijavili za glasanje“, objasnili su iz CeSID-a.
Pored iskazanog interesovanja građana, ukazali su, u pojedinim zemljama, poput Rumunije i UAE, uopšte nema otvorenih mesta za glasanje
Takođe, neka biračka mesta koja su ranije bila otvarana, recimo u Ženevi i Herceg Novom, za glasanje 25. oktobra neće biti.
DRAGAŠ: „zašto ljudi iz hjustona moraju da pređu 2.000 km ako mogu da glasaju u svojoj državi?“
U nekim zemljama, kao što je slučaj sa SAD, građani će morati da putuju stotinama ili čak hiljadama kilometara da bi ostvarili svoje biračko pravo.
Tokom sednice RIK-a, njen član iz redova ZLF Vladimir Dragaš, pitao je zašto ljudi iz Hjustona moraju da idu da glasaju u Los Anđeles „ako je srpska dijaspora obezbedila glasanje u Teksasu u jednoj od crkava Srpske pravoslavne crkve“.
„Zbog čega moraju da pređu 2.000 kilometara kada mogu u okviru države u kojoj žive da glasaju – federalne jedinice? Imamo podatke da je dijaspora u Francuskoj obezbedila biračko mesto u Tuluzu. Imamo podatak da je dijaspora u Nemačkoj obezbedila prostor za glasanje u Hanoveru. Imamo podatak da je u Kanadi, u Vankuveru, prijavljeno više od 1.000 birača za glasanje u inostranstvu, a tamo nije ostvareno biračko mesto“, ispričao je.
„SELEKTIVNIM TUMAČENJEM ZAKONA ZANEMARENO OSNOVNO PRAVILO O GLASANJU“
Dodatnu prepreku za birače stvara i odluka RIK o usaglašavanju vremena otvaranja i zatvaranja biračkih mesta u inostranstvu sa vremenom u Srbiji. Zbog takve odluke, građani će u pojedinim delovima sveta glasati tokom noći ili u ranim jutarnjim satima.
Dragaš je ispričao za Nedeljnik da „zakon jasno propisuje da glasanje traje 13 časova i da se u inostranstvu završi najkasnije do 20 časova po našem vremenu, a ne da nužno mora i da počne u 7 ujutru po vremenu u Srbiji“.
„Selektivnim tumačenjem stavova zakona zanemareno je osnovno pravilo o glasanju u normalnim dnevnim terminima od 7 do 20 časova. Upravo zato se ranije u zemljama zapadno od Griniča uvek glasalo dan ranije – time je zakonski rok u potpunosti poštovan, a biračima u dijaspori omogućeno da glasaju u pristojno vreme, umesto usred noći“, pojasnio je.
KOJE JE OPRAVDANJE ŠTO „NISMO OTVORILI 180 BIRAČKIH MESTA U INOSTRANSTVU?“
Zbog svega navedenog, CeSID poziva Ministarstvo spoljnih poslova da javno obrazloži kriterijume i podatke na osnovu kojih je predlog sačinjen, uključujući broj prijavljenih birača i njihovu geografsku raspoređenost.
MSP pozivaju i da razmotri otvaranje dodatnih biračkih mesta tamo gde za to „postoje opravdani razlozi i gde bi se građanima omogućilo dostupnije ostvarivanje biračkog prava“.
Poziv CeSID-a upućen je i RIK-u da razmotri prigovore koji su joj upućeni i da svoje odluke i rešenja biračima obrazloži adekvatno i nedvosmisleno.
Dragaš je pitao zašto nemamo podatke od Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, s obzirom na to da oni donose rešenja po prijavama za glasanje u inostranstvu – „pa da imamo nekakvo opravdanje zašto nismo otvorili 180 biračkih mesta u inostranstvu“.






