Profesor dr Dejan Ilić, otac mikrobaterije i SIM kartice: Mogu da živim u Berlinu, u Majamiju ali najbolje je u Selevcu, mom rodnom selu

Verovali ili ne, ali mikrobateriju i sim karticu u vašim telefonima izumeo je jedan od naših sunarodnika, priznati naučnik i uspešan preduzetnik profesor Dejan Ilić i to na zahtev Steve Jobsa.

„Kada me prvi čovek Apple-a pozvao dok sam bio na čelu nemačke kompanije „Varta“ i od mene tražio da napravim bateriju koja je antimagnetna, ima ogromnu energiju i tanja je od tri milimetra, rekao sam mu da je to po zakonima fizike nemoguće.

O zakonima fizike ne znam ništa, ali sam siguran da ti to možeš – odgovorio mi je Jobs.

Posle sedam meseci stvorio sam ovu bateriju za „Apple“ i za taj izum dobio Svetsku nagradu za inovacije“ – priča profesor Ilić, objašnjavajući zašto je Steve Jobs bio jedan od najvećih vizionara i inspiratora na polju inovacija.

Revolucionarni sistem profesora Ilića, mikrobaterija danas se koristi u gotovo svim prenosnim uređajima: mobilnim telefonima, laptop računarima, PDA uređajima, Ipod uređajima i sl.

Ovaj veliki inovator nosilac je čak tri holivudska Oskara, a jedan je za tehnička dostignuća njegove filmske kamere u filmu o Džejms Bondu.

Ima preko 600 prijavljenih patenata a u Srbiji je Predsednik Upravnog odbora Fonda za inovacionu delatnost i profesor na nekoliko evropskih univerziteta.

Danas je na čelu nemačke ARRI kompanije, tri puta je proglašen za menadžera i inovatora godine i savetnik je Vlade Nemačke na realizaciji baterije na projektu Elektromobilnost s ciljem da na nemačkim putevima bude milion automobila na električni pogon.

Uz sve to, rado radi na projektu usavršavanja akumulatora za automobile Formule 1 na elektropogon.

Govoreći o mladima u Srbiji profesor Ilić često daje dragocene savete:

– Nije tačno da uvek nedostatak novca ograničava realizaciju vaših ideja. Kad se neko potrudi, novca ima danas u Evropi, ima ga i biće ga sve više i kod nas, ali je pitanje koliko sam spreman da uđem u rizik i kako ga sagledavam.
– Možete i da bankrotirate, nije sramota napraviti greške, ali treba imati cilj, voditi se njime i biti uporan.
– Što se tiče Srbije i srpskog podneblja, ne znam koju hranu mi jedemo, ali verujte mi, kad bilo gde odem u svet srećem talentovane mlade ljude odavde koji ostvaruju uspešne rezultate. Pitam se zašto to ne bi mogli i ovde.
– U svakom Srbinu postoji mali Ajnštajn, samo ga treba dovoljno zagolicati i dati mu usmerenje u kom pravcu bi mogao da ide.

Foto: printscreen/RTS

Profesor dr Dejan Ilić, pronalazač i menadžer, jedan je od vodećih ljudi u kompanijama Varta i Ari, i član je nadzornih odbora ovih firmi. Više od 600 njegovih patenata primenjuje se u praksi, a oko 200 čeka objavljivanje.

U Nemačkoj ga zovu ocem litijumske baterije i SIM kartice. Kroz osmeh kaže da nijedan film nije odgledao do kraja ali je Ariju donela Oskara za tehničke inovacije, za proizvod koji se primenjuje u filmskoj i automobilskoj industriji, medicini i kod sigurnosnih sistema.

Nekadašnji kancelar Gerhard Šreder i njegova naslednica Angela Merkel angažovali su ga za projekte od vitalnog značaja.

Profesor Ilić je komesar za energetiku u EU i predstavnik Nemačke za oblast aerozagađenja. Predvodi tim stručnjaka koji radi na usavršavanju baterije za elektromobil.

Iako ima četiri mesta prebivališta u četiri nemačka grada, najviše voli da je u rodnom Selevcu, u srcu Šumadije. Zanimljiv je način na koji profesor Ilić pojašnjava pojam identiteta.

“Ja možda imam komično mišljenje ili stav, moj identitet se ogleda u 4 grupe nezavisnosti. Osećam se socijalno nezavistan, mogu da živim u Berlinu, u Majamiju ali najbolje je u Selevcu, mom rodnom selu. To je znači neka socijalna komponenta, i mogu da živim i kao naučnik, seljak ili radnik, i to mi uopšte ne smeta.

Druga komponenta je emocionalna komponenta i emocije se uglavnom ogledaju na način kojima ti operišeš prema okolini i okolina ti to vraća. Tu imam samo jedan problem, jer kažu da kapitalizam ubija emocije. Pretpostavljam da je to tako, ali to mi omogućava da budem ili na RTS-u, u Selevcu u kafani ili na dodeli Oskara. I to mi ne smeta. Biću tamo gde najviše želim, a to je seljačka kafana.

Treća vrsta nezavisnosti identiteta za mene je intelektualna. Osećam da sam posle toliko godina intelektualno nezavistan, da ne mogu da me kontrolišu ni Nemci ni Srbi a kamoli neko treći. To može jedino moje dete.

I četvrta vrsta nezavisnosti je finansijska.

Kad sve to pogledam onda mi to daje sliku koja opisuje mene i moj identitet i čini mi se da nemam nigde većih problema”, zaključuje profesor Ilić.

Nastavi sa čitanjem

Izvor

RTS, Mojainovacija.com
Preuzeto sa portala Nasiusvetu.com