Prerađeno crveno meso povećava rizik od demencije: Nova studija otkriva štetne efekte na mozak

preradjeno-crveno-meso-povecava-rizik-od-demencije:-nova-studija-otkriva-stetne-efekte-na-mozak
Prerađeno crveno meso povećava rizik od demencije: Nova studija otkriva štetne efekte na mozak

Prerađeno crveno meso—poput slanine, suhomesnatih proizvoda i hot-dogova—povezano je sa nizom zdravstvenih problema.  Kako prenosi magazin TIME, najnovija studija otkriva da prekomerno konzumiranje crvenog mesa može čak i štetiti mozgu.

U studiji objavljenoj u časopisu Neurology,  stručnjaci su izneli podatke da su ljudi koji jedu više prerađenog crvenog mesa imali 14% veći rizik od razvoja demencije tokom više od četiri decenije, u poređenju sa onima koji su konzumirali minimalne količine.

Studija je analizirala podatke više od 130.000 zdravstvenih radnika upisanih u dve velike studije: Studiju zdravlja medicinskih sestara i Studiju praćenja zdravstvenih radnika. Svake dve do četiri godine, učesnici su ispunjavali detaljne ankete o ishrani u kojima su navodili unos više od 150 namirnica. Istraživači su takođe prikupljali podatke o dijagnozama demencije i postavljali učesnicima kratka pitanja o njihovom pamćenju.

„Na osnovu ovih podataka vidimo da, ako ljudi imaju veći unos prerađenog crvenog mesa, imaju veći rizik od demencije, veći rizik od subjektivnog kognitivnog pada i lošiju kognitivnu funkciju“, piše u studiji.

Naučnici su primetili povećan rizik od svih ovih ishoda sa bilo kojim unosom prerađenog crvenog mesa, a rizik je nastavljao da raste što je osoba više konzumirala. Gornja granica povećanog rizika od demencije bila je 14%.

Nije bilo potrebno mnogo mesa da bi se dostigla ta gornja granica. Povećan rizik od demencije od 14% bio je povezan sa ljudima koji su jeli najmanje 85 grama prerađenog crvenog mesa dnevno—što je ekvivalentno dve kriške slanine, jednoj i po kriški mortadele ili jednom hot-dogu—u poređenju sa onima koji su jeli manje od od toga (manje od jedne kriške slanine) dnevno.

Naučnici koji su radili na ovoj studiji planiraju da nastave proučavanje ovih populacija kako bi bolje razumeo kako prerađeno crveno meso utiče na mozak i, moguće, demenciju.

Jedna teorija je da prerađeno meso, zbog visokog sadržaja zasićenih masti i natrijuma, može povećati rizik od dijabetesa i srčanih oboljenja, delimično povisivanjem krvnog pritiska, i time štetiti mozgu.

Druga teorija se zasniva na činjenici da neki od spojeva koje telo stvara prilikom razgradnje prerađenog crvenog mesa mogu povećati rizik od demencije; na primer, neki od ovih spojeva uzrokuju nakupljanje amiloidnog proteina, što je obeležje Alchajmerove bolesti. Konačno, nitriti prisutni u prerađenom crvenom mesu mogu oštetiti DNK, povređujući moždane ćelije.

Prethodne studije o prerađenom crvenom mesu i demenciji bile su neujednačene, s nekima koje su nalazile vezu, a drugima ne. Te studije su bile manje i pratile su ljude kraće vreme, bez procene njihovih dijeta više puta.

Detaljni podaci o ishrani takođe su im omogućili da procene kakav bi efekat imala zamena crvenog mesa na rizik od demencije. Zamena jedne porcije prerađenog crvenog mesa dnevno orasima ili mahunarkama doprinela je smanjenju rizika od demencije za 19% tokom perioda studije; slično, zamena crvenog mesa ribom bila je povezana sa 28% manjim rizikom od demencije.

Konzumiranje piletine umesto crvenog mesa za jednu porciju dnevno doprinelo je smanjenju rizika od demencije za 16%.

Podaci su takođe omogućili timu naučnika da uporede ljude koji su jeli više prerađenog crvenog mesa sa onima koji su jeli više neprerađenog crvenog mesa. Oni koji su jeli više neprerađenog crvenog mesa pokazali su nešto veći rizik od demencije u poređenju sa ljudima koji su jeli minimalne količine, ali ta povezanost nije bila statistički značajna.

Međutim, na skali koja je merila procene ljudi o sopstvenoj kognitivnoj funkciji, oni koji su jeli neprerađeno crveno meso imali su 16% veći rizik od problema sa pamćenjem nego oni koji su jeli minimalne količine. Ova subjektivna procena uključivala je šest do sedam pitanja sa odgovorima „da“ ili „ne“, uključujući da li su imali više poteškoća u pamćenju imena bliskih prijatelja u protekloj godini u poređenju sa prethodnom godinom, ili da li su imali problema s pronalaženjem puta kući u protekloj godini.

Iako ova subjektivna procena ne meri demenciju specifično, meri probleme sa pamćenjem i „vrlo je osetljiva“. Može stoga biti koristan alat za upozoravanje lekara na potencijalne nadolazeće kognitivne probleme.

Post Views: 5

Originalni tekst