Pitali smo ChatGPT da napiše planove razvoja „Srbija 2030“ i „Srbija 2035“: Evo šta je (navodno) Macut poslao Vučiću

pitali-smo-chatgpt-da-napise-planove-razvoja-„srbija-2030“-i-„srbija-2035“:-evo-sta-je-(navodno)-macut-poslao-vucicu
Pitali smo ChatGPT da napiše planove razvoja „Srbija 2030“ i „Srbija 2035“: Evo šta je (navodno) Macut poslao Vučiću

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić navodno je pred put u Ankaru zatražio da vidi nacrt planova „Srbija 2030“ i „Srbija 2035“, a iz Vlade je dobio dokument koji je napravljen uz pomoć ChatGPT-ja, odnosno veštačke inteligencije, pišu provladini mediji.

Takođe se navodi da će predsednik zatražiti da ga po povratku sa službenog puta sačeka ozbiljan i dovršen program, uz poruku da će, ukoliko se to ne dogodi, sam predložiti strategiju.

Redakcija Nedeljnika sprovela je eksperiment tako što je postavila zadatak ChatGPT-ju.

„Napravi nacrt okvira strategije ’Srbija 2030’ i ’Srbija 2035’, kao onaj koji je premijer Đuro Macut dostavio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću“, glasi prompt koji je u ovom slučaju zadat ChatGPT-ju.

Rezultat prenosimo u celini, bez intervencija.

OKVIR STRATEGIJE „SRBIJA 2030“

Period: 2026–2030

Fokus: stabilnost, produktivnost, infrastruktura, energetska sigurnost

  1. MAKROEKONOMSKI CILJEVI (2030)

Prosečan rast BDP: 4–5% godišnje

Javni dug: ispod 55% BDP

Inflacija: u ciljanom rasponu NBS

Nezaposlenost: ispod 7%

Prosečna neto plata: 1.400–1.600 €

Investicije: 25% BDP

  1. INDUSTRIJSKA I EKONOMSKA POLITIKA
2.1. Reindustrijalizacija 2.0

Prelazak sa radno-intenzivnog modela na kapitalno i tehnološki intenzivnu proizvodnju

Subvencije vezane isključivo za:

  • transfer znanja
  • R&D kapacitete
  • izvoznu komponentu
2.2. IT i digitalna ekonomija

– IT izvoz > 6 milijardi €

– Nacionalni AI centar (državno-univerzitetsko-privatni konzorcijum)

– Digitalizacija kompletne javne uprave

  1. ENERGETIKA I INFRASTRUKTURA
3.1. Energetska sigurnost

– Diversifikacija gasnih pravaca

– 40% električne energije iz obnovljivih izvora

– Modernizacija EPS-a u korporativni model

3.2. Saobraćaj

– Završetak glavnih auto-putnih i železničkih koridora

– Brza pruga Beograd–Niš

– Modernizacija rečne logistike na Dunavu

  1. DEMOGRAFIJA I LJUDSKI KAPITAL

– Poreske olakšice za porodice sa troje i više dece

– Reforma srednjeg stručnog obrazovanja

– Program „Povratak 50.000“ – privlačenje dijaspore

  1. ZDRAVSTVO

– Centralizovana nabavka lekova

– Digitalni kartoni u potpunosti implementirani

– Investicije u regionalne kliničke centre

  1. VLADAVINA PRAVA I INSTITUCIONALNA EFIKASNOST

– Skraćenje trajanja sudskih postupaka za 30%

– Profesionalizacija javnih preduzeća

– Fiskalna transparentnost (otvoreni budžeti)

OKVIR STRATEGIJE „SRBIJA 2035“

Period: 2030–2035

Fokus: visoka dodata vrednost, tehnološka suverenost, regionalno liderstvo

  1. STRUKTURNA TRANSFORMACIJA

– Proizvodnja visoke dodate vrednosti > 50% izvoza

– Nacionalna poluprovodnička i baterijska inicijativa

– Srbija kao regionalni centar za data centre i cloud infrastrukturu

  1. OBRAZOVNA REVOLUCIJA

– 3 univerziteta u top 500 globalnih rang lista

– Dualni model visokog obrazovanja u tehničkim naukama

– Obavezno digitalno obrazovanje od osnovne škole

  1. ZELENA TRANZICIJA

– Ugalj < 20% proizvodnje struje

– Elektrifikacija javnog prevoza u većim gradovima

– Nacionalni program energetske efikasnosti stambenog fonda

  1. POLJOPRIVREDA 5.0

– Navodnjavanje 1 milion hektara

– Izvoz prerađene hrane > sirovinskog izvoza

– Digitalna satelitska kontrola useva

  1. GEOPOLITIČKA POZICIJA

– Balansirana spoljna politika

– Regionalni infrastrukturni hub Zapadnog Balkana

– Povezivanje sa EU tržištem uz očuvanje strateške autonomije

KLJUČNE RAZLIKE IZMEĐU 2030 I 2035
Srbija 2030 Srbija 2035
Stabilizacija i ubrzanje Transformacija
Infrastruktura Tehnologija
Energetska sigurnost Energetska tranzicija
Povećanje plata Povećanje produktivnosti
IMPLEMENTACIONI MEHANIZAM
  1. Formiranje Kabineta za strateško planiranje pri Vladi
  2. Godišnji merljivi indikatori (KPI)
  3. Revizija svake dve godine
  4. Nezavisni fiskalni nadzor

Originalni tekst