Srbi u Nemačkoj se družili sa Ljubivojem Ršumovićem, Mirjanom Bulatović, Muharemom Bazduljom, Zoranom Kostićem i Milošem Jankovićem
U analima srpskog rasejanja nije ni zapisano a ni zapamćeno da su u dva nemačka grada održana književna druženja na kojima su gostovalo pet srpskih pisaca i pesnika. Predstavnici srpskim zajednica u nemačkim gradovima Minhenu i Štutgartu su imali tu sreću i jedinstvenu priliku da uživaju u delima Ljubivoja Ršumovića, Mirjane Bulatović, Muharema Bazdulja, Zorana Kostima i Miloša Jankovića.
Ovu petočlanu delegaciju predvodio je Ljubivoje Ršumović, a organizatori su bili Generalni konzulati Republike Srbije u Minhenu i Štutgartu, Srpska dopunska škola za Bavarsku i Baden-Virtemberg uz koordinatorku Tatjanu Hot i Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta ogranak u Štutgartu.
Foto: Rasejanje.info
U oba grada bila su po dva gostovanja, jedno za odrasle sa ovom čuvenom petorkom a drugo za decu uz nezaobilaznog čika Ršuma i Mirjanu Bulatović, uz gostovanje Miloša Jankovića u Minhenu i Zorana Kostića u Štutgartu.
Večeri su bile rezervisane za odrasle. I u Minhenu i u Štutgartu sale predviđene za druženje sa pesnicima i piscima bile su ispunjene do poslednjeg mesta, a u Štutgartu bilo je i publike koja je stajala više od dva sata kako bi mogla da uživa u stihovima i prozi naših savremenika koji su posetili srpskog rasejanja iz otadžbine Srbije i Republike Srpske.

Foto: Rasejanje.info
Na početku i na kraju sve je dočekao ali i ispratio čuveni Ršum. Sve vreme dok je govorio svoje stihove je stajao kako bi svoje posetioce bolje video. I ne samo da je stajao i recitovao već ih je više posmatrao nego zbirke koje su mi služile kao podsetnici dok je govorio one divne pesme naših detinjstava uz koje smo odrastali, koje su nas vodile kroz život i koje smo kasnije pevali našoj deci a oni će svojoj. „Divni čika Ršum, još jednom nam je potvrdio da godine života i živost duha ne moraju da budu srazmerne i da je čovek star samo onoliko koliko se on starim oseća. Tako da sigurni smo da će epoha u kojoj živimo i u kojoj stvara Ršumović nekada po njemu nositi naziv ršumizam”, istakla je za portal Rasejanje.info Bogdana Brezovac, predsednica SPKD Prosvjeta u Štutgartu.
I ona, kao i svi prisutni gosti ovim književnim večerima su naglasili da se potvrdilo ono što se znalo – da je naša dijaspora željna ovakvih vrhunskih kulturnih dešavanja i da nije izgubila vezu sa otadžbinom i istinskim vrednostima srpske kulturne scene. Smenjivali su se pisci sa čitanjem svojih sadržaja namenjenih specijalno za ovu priliku.

Foto: Rasejanje.info
Preživeli smo sve crne jame srpskog stradanja kroz kazivanje Miloša Jankovića i zanemeli smo pred surovom istinom zatiranja svega srpskog u stihovima Zorana Kostića. Zajedno sa Muharemom Bazduljem proputovali smo kroz prošlost i sadašnjost, kroz besmisleno raspadanje bivše nam zajedničke države. Iz surove stvarnosti u svet ljubavi i dobrote uvela nas je Mirjana Bulatović i zajedno s njom sve smo oprostili dužnicima svojim ali smo prošli i kroz Bračne razmirice.
I kako to biva na književnim susretima po završetku oficijelnog dela programa usledila je priča sa pesnikinjom i piscima, kupovina knjiga, strpljivo čekanje potpisa, slikanje, bogato posluženje, šala i velika želja da se uskoro sličan susret ponovi.
Lepo druženje sa starijima gosti su ponovili i sa decom učenicima Srpskih dopunskih škola iz Bavarske i Baden-Virtemberga. U oba grada đaci srpskih škola pretežno iz Minhena i Štutgarta su napunili sale, a njihovi roditelji, koji su takođe odrastali uz pesme Ljubivoja Ršumovića su stajali po strani i prisećali se svojih lepih momenata kada su bile recitovane čika Ršumove pesme.

„Zajedno smo na samom početku otpevali dečiju himnu Deca su ukras sveta a onda je tročlana ekipa razveselila cijelu salu svojim pesmama. Slušali smo Poruke sa pašnjaka, Stonogu Elviru koja žuri pedikiru, dobili smo Strah od dubine ali smo i na kraju druženja bili spremi da nešto kažemo baki dok se bude šminkala. Sve to nas je naučila Mirjana Bulatović. O značaju ćirilice stihove je govorio Zoran Kostić a na kraju druženja jedan Jovan je dobio jedinstvenu priliku da Ršumovića povuče za brk. Zašto i zbog čega znaju svi oni koji su bili prisutni. Ako želite da rešite ovu zagonetku obavezno posetite neko od gostovanja Ršumovića i samo će vam se reći.”, naglasila je Bogdana Brezovac predsednica Prosvjete.
Foto: Rasejanje.info
Organizatori su se u oba grada zahvalili svima koji su uživali u ova dva dana, piscima su poželeli da ne zaborave put kojim su došli. Organizatorima generalnim konzulima Božidaru Vučureviću (Minhen) i Draganu Dimitrijeviću (Štutgartu) koordinatorci Srpske dopunske škole Tatjani Hot, kao i predsednici Prosvjete Štutgart Bogdani Brezovac i njenom timu svi prisutni su uputili posebnu zahvalnost što su mogli da budu deo ovog vrhunskog događaja.
„Ova druženja nisu bila samo prilika da proslavimo našu književnost, već i da naglasimo važnost očuvanja srpskog jezika i kulture među mladima koji žive izvan granica naše domovine. Srpske dopunske škole igraju ključnu ulogu u povezivanju mladih sa svojim korenima, a književnost je jedan od najlepših načina da to postignemo”, naglasila je koordinatorka Srpske dopunske škole Tatjana Hot, jedna od organizatora. Ona je dodala da ovakvi događaji imaju za cilj da inspirišu učenike, podstaknu njihovu kreativnost i povežu ih s književnicima koji su oblikovali naš kulturni pejzaž. „Ljubivoje Ršumović, poznat po svojim pesmama, pričama i radovima za decu, jedan je od najomiljenijih autora među našom decom. Njegova prisutnost ovde donosi radost i toplinu koja je neophodna za razvijanje ljubavi prema književnosti”, dodala je Tatjana Hot.
Izvor: Rasejenje.info








