Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

narodna-banka-srbije-zadrzala-referentnu-kamatnu-stopu-na-5,75-odsto
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da zadrži referentnu kamatnu stopu na nepromenjenom nivou od 5,75 odsto, saopšteno je nakon današnje sednice.

Kamatne stope na depozitne i kreditne olakšice takođe su ostale nepromenjene, na 4,5 odnosno 7,0 odsto.

Kao ključne razloge za ovakvu odluku, centralna banka navodi usporavanje inflacije i kompleksnu situaciju u međunarodnom okruženju koja nalaže oprez.

Inflacija pod uticajem administrativnih mera

U obrazloženju odluke, Izvršni odbor ističe da je međugodišnja inflacija u oktobru usporila na 2,8 odsto.

Ovakav rezultat se, prema njihovim rečima, pripisuje Vladinoj uredbi o ograničenju trgovačkih marži. NBS očekuje da će inflacija nastaviti da se kreće oko centralne vrednosti cilja od 3 odsto, čemu bi trebalo da doprinesu i najavljeni sistemski zakoni „kojima će se sprečiti nepoštene trgovačke prakse“, kao i popuštanje troškovnih pritisaka iz inostranstva.

Centralna banka ipak prepoznaje i rizike koji bi mogli delovati u suprotnom smeru, poput rasta raspoloživog dohotka stanovništva i „niske baze iz septembra ove godine“. U septembru je inflacija u odnosu sa avgust porasla za 2,9 odsto, dok je u avgustu na mesečnom nivou iznosila .

Oprez zbog globalne nestabilnosti

Iako su domaći faktori relativno stabilni, iz NBS poručuju da je i dalje „potreban oprez u vođenju monetarne politike“, jer je situacija u međunarodnom okruženju i dalje „kompleksna i nestabilna“.

Kao glavne rizike navode rast protekcionizma, neizvesne trgovinske politike i geopolitičke tenzije, koji utiču na kretanja na svetskim finansijskim i robnim tržištima. Ove tenzije, kako se navodi, mogu imati i direktne posledice na domaću prerađivačku industriju, posebno na proizvodnju nafte i osnovnih metala.

Usporen privredni rast

Prema prvoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromesečju iznosio je 2,0 odsto, što je manje od očekivanog.

Izvršni odbor objašnjava da se na sporiji rast odražava „smanjeno investiciono i potrošačko poverenje usled prolongirane globalne neizvesnosti i društveno-političkih dešavanja u zemlji“.

Detaljnije obrazloženje odluka i nove makroekonomske projekcije biće, kako su najavili, predstavljene javnosti 19. novembra, dok će se naredna sednica o referentnoj kamatnoj stopi održati 11. decembra.

Post Views: 0

Originalni tekst