Modernizacija pruge Pragersko-Hodoš

odgovor-na-astrolosko-pitanje-za-0302.

Ministar za infrastrukturu, dr Petar Gašperšič i ministar bez portfelja, zadužen za razvoj, strateških projekata i kohezija Alenka Smrkolj predstavio je ceo projekat i napore Slovenije u oblasti korišćenja evropskih fondova.

Gradonačelnik Murske Sobote Aleksander Jevšek u Murskoj Soboti primio je premijera Republike Slovenije Mira Cerara. Povod za dolazak predsednika Vlade Slovenije i njegove ekipe u Mursku Sobotu je završetak radova na izgradnji elektrifikacije zadnjeg dela železničke pruge u dužini 59 kilometara, od Pragerskog do Hodoša na slovenačko – mađarskoj granici. Taj deo je zadnji deo železničke pruge u Sloveniji, koji nije bio elektrificiran i po kome su vozile dizel lokomotive.

Na železničkoj stanici u Murskoj Soboti pred velikim brojem Slovenaca i Mađara, naravno i političkog vrha slovenačke Vlade zadnje metre napravila je dizel lokomotiva i otišla zauvek u zaborav. Na prugu je zatim stigao električni voz Pendolino ICS u koga su se smestili predsednik Vlade Miro Cerar sa slovenačkim ministrima i gradonačelnicima opština iz Pomurja.

Zajednički su se odvezli sa električnim vozom do mađarske granice i grada Hodoša gde su ih na železničkoj stanici sačekali političari Mađarske na čelu sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Petrom Szijatrom. Sa mađarskim gostima su se svi zajedno vratili u Mursku Sobotu, gde ih je sačekao veliki broj stanovnika ove slovenačke pokrajine.

Veliki uspeh slovenačke države za izgradnju zadnjeg dela elektrifikacije železničke pruge povezao je slovenačke železnice od Kopra do Budimpešte i dalje do država Istočne Evrope. O uspehu elektrifikacije govorili su: Miro Cerar, predsednik Vlade Slovenije i mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Szijarto.

Projekat za modernizaciju železničke pruge Pragersko-Hodoš sproveden je u dve faze:

Faza 1 – uključivala je rekonstrukciju, elektrifikaciju i modernizaciju pruge za brzine do 160 km / čas.

Faza 2 –  uključuje modernizaciju putnih prelaza i izvršenje prolaza na železničkim stanicama.

Projekat predstavlja najveću investiciju u železničke infrastrukture od 2007. do 2016. godine. Ovaj projekat spada među najmodernije u Sloveniji. Ukupna investicija je iznosila 465 miliona evra, dok je Kohezioni fond Evropske unije doprineo 207.03 miliona.