Kolinda, Milanović i Škoro najveći favoriti predsedničkih izbora

Državna izborna komisija utvrdila je početkom ovog meseca jedanaest pravovaljanih kandidatura za predsedničke izbore. Prvi krug zakazan je za 22. decembar, a ukoliko niko od kandidata ne osvoji više od 50 odsto glasova onih koji su taj dan izašli na izbore, dve nedelje kasnije u drugom krugu biraće se između dva kandidata sa najvećim brojem glasova u prvom krugu.

Pored aktuelne predsednice Kolinde Grabar Kitarović u trci za kancelariju na Pantovčaku nalaze se i bivši premijer Hrvatske SDP-ov Zoran Milanović, nezavisni kandidat Miroslav Škoro, zastupnik u Evropskom parlamentu Mislav Kolakušić, ekonomista i kandidat HSLS-a Dejan Kovač, desničar Anto Đapić, kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, predsednica START-a Dalija Orešković, saborski zastupnik Ivan Pernar, predsednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Nedeljko Babić te režiser Dario Juričan koji je promenio svoje ime u Milan Bandić.

Najveće šanse da osvoje predsedničko mesto, prema anketama, imaju Kolinda Grabar Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro koji će se, po svemu sudeći, boriti za ulazak u drugi krug. Aktuelna predsednica iz ankete u anketu gubi podršku dok se dvojica izazivača opasno približavaju.

Kako predsednička funkcija ne nosi neke ozbiljne državničke ingerencije, kandidati se u kampanji i nisu previše zamarali sa programima. I ovi predsednički izbori će, po svemu sudeći, više biti ideološke prirode i povod za prebrojavanje, rešavanja unutarstranačkih problema, zauzimanje pozicija i sticanje prednosti pred parlamentarne izbore koji Hrvatsku čekaju u jesen naredne godine.

Kolinda i Plenković u problemu

Prvi mandat Kolinde Grabar Kitarović ostaće upamćen po brojnim verbalnim gafovima koje je i onim najmarljivijim hroničarima teško nabrojati. Da stvar bude gora, kako vreme odmiče, tih gafova je sve više pa se javnost često pita da li je aktuelna predsednica uopšte sposobna da osvoji drugi mandat, a propituje se i njeno zdravstveno stanje, a neki čak sumnjaju da predsednica ima problem sa alkoholom ili nekim drugim stimulativnim sredstvima. U izbornoj noći prvog kruga videće se da li je takvo ponašanje uticalo na onu najtvrđu bazu HDZ-ovih birača te hoće li joj to naštetiti u izbornom rezultatu.

Ono što je kod Kolinde sigurno, to je da je ona kandidatkinja aktuelnog premijera i predsednika HDZ-a Andreja Plenkovića. Njen izborni rezultat direktno će uticati i na njegovu sudbinu u toj stranci. Ukoliko Kolinda izgubi, prilično je izvesno da će i Plenković biti smenjen na unutarstranačkim izborima u HDZ-u koji će uslediti vrlo brzo nakon drugog kruga predsedničkih izbora. Protiv njega je već duže vreme ekstremno desna struja HDZ-a koja mu zamera brojne stvari, od kojih je jedna i partnerstvo sa Miloradom Pupovcem i SDSS-om.

Škoro ima realne šanse

Foto: Fejsbuk stranica Miroslav Škoro

Desnica u Hrvatskoj ima taj luksuz da ima dva kandidata s realnim šansama za pobedu na izborima jer pored Grabar Kitarović tu je i Miroslav Škoro kojem sve više raste popularnost. Iako je službeno nezavisni kandidat, on je dobio podršku Mosta te brojnih desničarskih grupacija uključujući i Suvereniste Zlatka Hasanbegovića i Velimira Bujanca koji se u kampanji ponaša jednako onako kako se ponašao i pre pet godina kada je u svojoj emisiji i javnom delovanju javno agitovao za sadašnju predsednicu.

Pojedini analitičari tvrde da je Škoro drugi kandidat HDZ-a te da će ga tajno podržati i brojne strukture ove stranke samo kako bi se rešili aktuelnog premijera zato će biti prilično zanimljivo pogledati rezultate iz najvećih HDZ-ovih uporišta u Hrvatskoj poput Vukovara ili Vinkovaca.

Sam Miroslav Škoro u kampanji nastupa prilično polulistički, najavljujući veća ovlaštenja za predsedničku funkciju u budućnosti te organizovanje referenduma na kojima bi se građani izjašnjavali o brojnim pitanjima. Ako se uzme u obzir da su desno populističke platforme poslednjih godina u svetu prilično uspešne, te veliko nezadovoljstvo političkim elitama koje vlada u Hrvatskoj, nije više uopšte teško poverovati da bi popularni pevač mogao postati predsednik.

Uostalom, i predsednica se u svom mandatu više trudila da postane pevačica, nego predsednica u novom mandatu. Ukoliko bi se u drugom krugu eventualno našli baš Grabar Kitarović i Škoro, ne bi bilo iznenađenje da se i Milanovićevi glasači okrenu Škori i donesu prevagu.

Milanović računa ne nezadovoljne

Foto: Fejsbuk stranica Zoran Milanović

Zoran Milanović kandidat je SDP-a i drugih manjih liberalnih stranaka. Bivši premijer vodi prilično klasičnu, a može se reći i dosadnu kampanju. Fudbalskim žargonom rečeno „čeka greške protivnika“ i povremeno verbalno napada aktuelnu predsednicu dnevno-političkim temama. Čini se da je povećanje popularnosti njega i njegove stranke više uslovljeno raskolom na desnici, nego nekim konkretnim potezima u kampanji i politici.

Ukoliko i pobedi, stiče se utisak da će to biti upravo zbog revolta glasača trenutnom situacijom u državi, a ne zato što je najidealniji mogući kandidat. Od Milanovića je trenutno najpoštenije to što, svestan ovlasti koje bi u mogućnosti mogao imati, i ne obećava puno, za razliku od svojih protivnika koji obećavaju vladavinu „volje naroda“ ili plate od 8.000 evra.

Ankete i mediji ne smatraju da ostali kandidati mogu do drugog kruga

Teško je u ovom trenutku poverovati da bi bilo ko od ostalih kanidata mogao do drugog kruga iako je prema anketama najbliži tome bivši sudija i evroparlamentarac Mislav Kolakušić, mada i njemu rapidno pada popularnost. Svi drugi kandidati su na manje od tri posto podrške, osim možda Darija Juričana koji pravi vrlo uspešnu parodiju na dugogodišnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

U utorak je održana i debata na HRT-u na kojoj se učestvovalo svih 11 kandidata, a vrlo dobar nastup zabeležili su upravo Dario Juričan, kao i Dalija Orešković i Katarina Peović iako im istraživanja i procene ne daju prevelike šanse.

Prema predizbornim anketama treba naravno biti oprezan jer iznenađenja su svakako moguća, a to ne bi bilo prvi put da se ona i dogode na hrvatskim predsedničkim izborima. Ankete su i 2000. godine prednost davale Mati Graniću i Draženu Budiši pa je na kraju pobedio Stjepan Mesić, dok su na prošlim izborima istraživanja govorila da će pobediti Ivo Josipović, a pobeda je otišla Kolindi Grabar Kitarović.

The post Kolinda, Milanović i Škoro najveći favoriti predsedničkih izbora appeared first on srbi hr.

Original Article