Veče domaće kuhinje

Vesti Nedavno održana zabava “Veče domaće kuhinje”, u organizaciji crkvene opštine Sveti arhanđel Stefan u Ruti Hilu, mnogima će ostati u sećanju. Kako nam je rekao otac Aleksandar Ivanović, narod se uželeo druženja, pesme, igre, dobre hrane i vina. Ne čudi da je zabava bila na nivou, jer su se vredni domaćini danima unapred pripremali. Otac Aleksandar je blagoslovio skup i očitao molitvu pre početka večere. Uz laganu, prilagođenu muziku Milana Krsmanovića nizali su se domaći specijaliteti. Večera je počela “na kašiku” svadbarskim kupusom, koje su pripremile sestre iz kola Srpskih sestara “Sveti Stefan“. Svi se slažu da su vredne sestre iznele veče na svojim plećima, uloživši mnogo radnih dana i sati da bi gosti bili ugošćeni kako dolikuje jednoj domaćinskoj zajednici. Ni muški deo organizacije nije zaostajao, postavljajući salu i pripremajući domaće specijalitete. Ukoliko treba da se odlučimo, možemo reći da je srneći paprikaš, koji je pripremio lovac Željko Grašar, uz svadba..

Sneg na plažama Tasmanije?!

Vesti Produženi vikend koji građani s nestrpljenjem očekuju, nažalost, doneće izuzetno hladno vreme. Tasmanija će biti suočena s izuzetno hladnim danima sa snegom koji je moguć u pojedinim predgrađima Hobarta, dok antarktički vetrovi udaraju na ostrvsku državu i delove južne Viktorije. Hladni frontovi će dovesti do pada temperature i na drugim mestima u istočnoj Australiji, a temperature ispod nule se očekuju u delovima regionalne Viktorije, NSW i Centralne Australijske Teritorije. Očekuje se da će jaki vetrovi pojačati u subotu popodne i dostići vrhunac u nedelju ujutru, u kombinaciji sa niskim temperaturama stvoriće izuzetno hladno vreme, saopštio je Biro za meteorologiju. – Prošlo je nekoliko godina otkako smo imali sneg na plažama u Tasmaniji, ali svakako postoji mogućnost da se pojavi susnežica u delovima predgrađa Hobarta na visokoj nadmorskoj visini – objasnio je viši meteorolog, Džonatan Hau. Prema njegovim rečima, biće neverovatno hladno širom Tasmanije, jer ć..
Vesti Samo nekoliko meseci pošto su granice Australije ponovo otvorene za svet, izuzetna potražnja za prekookeanske letove doprinela je višim cenama karata od uobičajenih. Prošlo je dve i po godine otkako je pandemija preokrenula vazduhoplovnu industriju, obustavila letove i zaustavila putovanja širom sveta. Sektor konačno počinje da se oporavlja, ali se bori da održi korak sa potražnjom. Izvršni direktor Flajt centra sa sedištem u Brizbejnu, Graham Tarner, kaže da na prekookeanskim letovima postoji ozbiljan nedostatak slobodnih mesta i da industriji očajnički trebaju dodatne kapacitete. – To se odražava na cene, posebno za premijum kategorije – istakao je Tarner. Visoke cene u “špicu“ sezone, skupo avionsko gorivo, nedostatak osoblja i kapaciteta, zajedno s velikom potražnjom za putovanjima, sve je to uticalo na poskupljenje letova. Tarner smatra da cene verovatno neće pasti još šest do osam meseci. – Letnji period na severnoj hemisferi biće znatno skuplji nego pre kovida i..
Vesti Stole Petrović je jedanaest godina radio kao muzičar u Beogradskoj filharmoniji. Bio je osnivač popularnog orkestra “Marsala“, koji već dvadeset i tri godine uspešno radi u Australiji. Osnivač je i veoma popularnog orkestra “Crni voz“, čijim radom rukovodi preko dvadeset godina, i sa kojim je poznat širom Australije, kako u našoj tako i u drugim zajednicama. Sve su ovo bili povodi za veoma zanimljiv razgovor. Školovali ste se i radili kao profesionalni mzičar u Beogradu. Kako su izgledali ti dani? – Srednju muzičku školu “Kornelije Stanković“ završio sam u Beogradu. U toj školi sam dobio prvu nagradu na takmičenju trube u kategoriji do 16 godina. Nakon srednje škole upisao sam Muzičku akademiju u Beogradu. Već na prvoj godini u drugom semestru sam dobio ponudu da postanem član filharmonije. To sam sa radošću prihvatio gde sam radio 11 godina sve do momenta kada sam odlučio da idem za Australiju. Kakav je bio vaš prvi utisak prilikom dolaska u Australiju? – Došao sam 1..
pixabay.comFoto: Ilustracija Zbog rastućih cena goriva, hrane i energije ljudi pažljivo prate svoju potrošnju i bore se da obezbede novac za stanarinu, dok su najteže pogođeni primaoci socijalne pomoći. Udruživanje, odustajanje od teretane ili uzgajanje povrća, samo su neki od načina na koje Australijanci pokušavaju da uštede novac i pobede rastuću inflaciju. Naredni meseci uopšte nisu obećavajući i može samo da dođe do novih poskupljenja. Jedan od stanovnika Kanbere koji prima invalidsku penziju je rekao da su ga povećanja cena teško pogodila. Svake nedelje izdvaja 50 do 60 dolara za namirnice, ali mu je sada korpa za 15 odsto manja nego pre šest meseci. Ovakva situacija je primorala mnoge Ozije da prave liste i upoređuju cene osnovnih životnih namirnica u različitim radnjama kako bi pazarili povoljnije. Mnogi otpisuju stvari ili odlaze u supermarkete u popodnevnim satima kada su određene namirnice snižene. Nakon 14.30 sati, moguće je naći sveže meso i povrće za 50 odst..

Korene ne zaboravljamo!

Vesti Prva nedelja po Spasovdanu, vaznesenju Gospodnjem, odnosno šesta nedelja po Vaskrsu je tradicionalna molitva sela Srnice u opštini Gradačac. Taj dan se pored crkvene molitve, slavio i kao veliki saborni dan, gde su Srničani, oko 300 domaćinstava, slavili s rodbinom i prijateljima iz okoline, koji su dolazili da uveličaju važnu proslavu. Nažalost, danas u Srnicama živi 20-tak starijih meštana u desetak domaćinstava, a ostalih 290 se rasulo po čitavom svetu. Ratovi 90-tih su ostavili ogroman trag na ovo pitomo i mirno mesto u podnožju Majevice, a juna 1992. većina stanovništva se iselila, sa nadom da će se jednog dana vratiti u rodnu grudu. Nažalost, i nakon 30 godina većina iseljenih Srničana se nije vratila. Jedna od velikih kolonija iseljenih Srničana pronašla je novi dom na Petom kontinentu. Danas u Sidneju i Kanberi živi mnogo više Srničana, nego što je ostalo u zavičaju, negde oko 25 familija ili 100 stanovnika. Iako daleko od rodnog kraja, nisu zaboravili korene. ..
Vesti Banka državnih rezervi (RBA), kao što se očekivalo, povećala je kamatne stope za 50 procentnih poena, podižući stopu gotovine na 0,85%, znatno iznad očekivanja većine ekonomista. Ukoliko banke u potpunosti prenesu ovaj novitet, to će dovesti do uvećanja mesečnih rata građana za 133 dolara, ako su uzeli kredit od 500.000 dolara na 25 godina, odnosno za 265 dolara ako kredit iznosi milion. Podsećamo, početkom maja RBA je podigla zvaničnu stopu gotovine za 25 procentnih poena na 0,35% sa istorijskih 0,1%. To je bilo prvo povećanje u poslednjih 11 godina, od novembra 2010, a predviđa se da bi stopa mogla da dostigne 2,5% do kraja 2023. U tom slučaju, mesečne otplate za kredit od 500.000 dolara uvećale bi se za 652 dolara! Državni blagajnik, Džim Čalmers, poručuje da je ovo težak dan, posebno za vlasnike kuća s velikim hipotekama. – Samo zato što se očekivalo da će kamatne stope porasti, to ne olakšava vlasnicima kuća koji moraju da pronađu novac za servisiranje hipoteka...
Vesti Sidnejske hadžije proslavile su svoju slavu, svete Bogom krunisane ravnoapostolne careve, cara Konstantina i caricu Jelenu. Ovogodišnji domaćini bili su Dalibor Prijić, dr Zora Šebez i prota Nikola Bilić. Za dogodine primiše se Dušan Čupič i Jovan Ardalić. Domaćini odrediše da slava bude u Lazarici, a sledeće godine odrediće novi domaćini u Кabramati, pošto je to njima bliže, a nama neće biti daleko. Daj Bože zdravlja! Večernje bogosluženje služio je prota Nikola Bilić, a zatim je presekao slavski kolač i prelio slavsko žito, dok su pevnicu držali prota Miodrag Perić, Ljubo Bogićević, Voja Rajić i drugi. U molitvi nad žitom pomenute su sve usnule hadžije, a u jekteniji po rezanju kolača pomenuti su sve žive hadžije i svi prisutni na molitvi. Nakon bogosluženja prešlo se u svetosavski dom gde imadosmo, Bogu hvala, lepu večeru. Ne samo večeru, nego i lepih reči. Govorili su prota Perić, otac Nikola, Dušanka Vukoman, Vojislav Rajić, Ljubo Bogićević. Tako da je sve odisalo d..
Vesti Prošle subote, sala crkvenog imanja u Rosmoru ispunila se igrom i pesmom! Nastupili su igrači KUD Izvor, KUD Karađorđe, Srpskog centra Bonirig i folkloraši iz Vulongonga. Otac Đuro Đurđević očitao je molitvu pre početka, a pozdravljajući prisutne je rekao da se odazvao na poziv domaćina KUD Izvor, kako bi podelio radost s gostima i video šta su deca naučila od koreografa. Otac Đuro Đurđević Petnaest folklornih grupa “sprovelo“ je goste kroz Srbiju, nastupajući s igrama iz Niša, Gruže, Budžaka, Dimitrovgrada, Lepenice, Šumadije, Levca i sa vlaškim igrama u koreografiji Rajka Dobre, Stanka Dimitrijevića i Aleksandra Popovića. Oduševljeni gosti pozdravili su gromkim aplauzom sve fokloraše, a posebno je bila nagrađena Sara Stanić, koja je otpevala pesmu “Sini jarko sunce”. Za kraj su nastupili i domaćini, grupa veterana KUD Izvor. Bio je to poziv da im se priključe i gosti željni igre. Sara Stanić Da sve protekne u najboljem redu pobrinula se voditeljka programa Lara Kitić,..

Vratiti kvalitet i humanost

Nova ministarka za brigu o starima, Anika Vels, iznela je prioritete i planove za ovaj sektor, uključujući olakšavanje migracije radnika iz inostranstva, kako bi se rešio manjak osoblja u specijalizovanim domovima. Kako je istakla, pošto su međunarodne granice otvorene sarađivaće sa ministrom za imigraciju, državljanstvo i multikulturalna pitanja na razvoju projekta. Cilj je rešiti pitanje povećane potražnje za radnom snagom i stalnim nedostatkom osoblja u ovom sektoru. – Zapošljavanje Australijanaca u našem sektoru je prioritet za vladu, ali i migracija mora da nastavi da igra važnu ulogu u budućnosti – naglasila je ministarka. Prema njenim rečima, postavke nove politike razvijaće se uz bliske konsultacije s industrijom nege starih lica i relevantnim sindikatima. Trenutno je na raspolaganju niz opcija za vize ino-radnika, kako bi se olakšala njihova migracija, uključujući međunarodno kvalifikovane, registrovane i upisane medicinske sestre. Prema Sindikatu zdravstvenih usluga (HS..